Nesreća ruskog zrakoplova Tu-154 nad Crnim morem učinila je tragičnom 2016. godinu koju je Moskva već proglasila uspješnom. Osim što je pad zrakoplova Ministarstva obrane odnio svih 92 života, ova tragedija je ogolila neke od najvećih ruskih strahova i učinila ih očiglednim. Pored toga, stradanje slavnog vojnog ansambla Aleksandrov, u simboličnom smislu predstavlja ogroman udarac ruskom ponosu. Najteže od svega je valjda što su za tragediju izgleda krivi samo Rusi, a ne i neki vanjski neprijatelji.
Nekoliko sati nakon nesreće u nedjelju 25. prosinca javnost je obaviještena da nije riječ o terorističkom činu. Premda je potraga za tijelima nastradalih i za dijelovima zrakoplova tek započeta, Ministarstvo obrane je odbacilo mogućnost terorističkog napada. Svejedno, u javnosti se slobodno špekuliralo da je riječ baš o tome, a ova verzija je podupirana činjenicom da je zrakoplov iznenada nestao s radara, a da iz pilotske kabine prema kontroli leta nije upućen niti jedan znak uzbune ili signal da nešto nije u redu. To je navodilo na zaključak da se nešto loše dogodilo u trenu.
Kako su vlasti odmah znale da nije terorizam, šira javnost nije obaviještena, ali po svemu sudeći doista nije bio terorizam. To potvrđuju i nalazi istražne komisije koja je preslušala tonske zapise iz crne kutije na kojoj je zabilježen razgovor posade. Prema informacijama iz istrage, pilot se požalio kopilotu da imaju problem sa zakrilcima (flaps) zbog čega je aparat izgubio visinu i ubrzo pao u more.
Upečatljivo je bilo i što su vlasti prvoga dana dok su odricale mogućnost terorističkog napada, istodobno naglašavale da je zrakoplov bio ispravan, a posada iskusna, što je dodatno suzilo krug potencijalnih sumnji u uzroke pada Tu-154. Kao mogući uzrok, spominjane su ptice u motoru. Međutim, ova teorija o pticama vrlo brzo je osporena u javnosti, jer riječ je o zrakoplovu s tri motora, koji bi iskusna posada mogla vratiti na pistu i s jednim ispravnim motorom. Druga je stvar da li je nad hladnim morem uopće bilo ptica u pet ujutro, dva sata prije svitanja.
Drugog dana, dok je potraga za ljudima i dijelovima zrakoplova maksimalno intenzivirana, a u Rusiji trajao Dan žalosti, javnost je i dalje bila uznemirena zbog špekulacija o mogućnosti da je ipak riječ o terorističkom napadu. Razmatrane su dvije mogućnosti, da je zrakoplov eksplodirao od bombe koji je neko unio unutra ili da je pogođen projektilom.
Prva spomenuta mogućnost bila je doista kontroverzna, jer je zrakoplov Tu-154 pripadao vojsci, odnosno Ministarstvu obrane. U njemu su bili članovi čuvenog vojnog orkestra, dakle provjereni domoljubi, novinari, vojni i sigurnosni dužnosnici i humanitarci. Ipak činjenica da javnost nije odbacila niti ovu verziju, govori da je ipak postojao strah da bi u dugačkom ljudskom lancu koji je opsluživao ovaj zrakoplov i njegov posljednji let, mogao biti netko nedovoljno pouzdan tko je postavio bombu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
