U jeku borbe za Mosul, u iračkoj javnosti raspravlja se i o ulozi iračkih Turkmena. Ovaj turkijski narod odnedavno traži vlastitu autonomiju unutar iračke države. Njihova predanost bori vođena je željom oslobađanja područja Tal Afar, zapadno od Mosula, u provinciji Ninivi. Nisu Turkmeni jedini koji imaju zahtjev za stvaranjem nove provincije. Tako kršćani žele da nastane njihova provincija Ninivske doline, dok Jazidi zagovaraju da se njihovo područje Sindžara također proglasi novom provincijom na sjeveru Iraka. Tako bi Irak postao mogućnom budućom federacijom temeljenom na vjerskim i denominacijskim načelima.
Turkmeni su treća najveća etnička skupina u Iraku, nakon Arapa i Kurda. Većinom žive u sjevernom Iraku i imaju bliske kulturne poveznice s Turskom, posebice u Anadoliji. Zanimljivo je da se ime Turkmen koristi kao politička terminologija, jer se radi zapravo o turkijskoj etničkoj skupini koja je iznimno bliska Turcima. Britanci su koristili ovaj naziv kako bi udaljili iračke Turke od Turske tijekom pitanja kome će pripasti Mosul u tridesetim godinama dvadesetog stoljeća. Oni su u sedmom stoljeću iseljavali iz Turske prema Mezopotamiji, a osobito se to iseljavanje nastavilo tijekom osmanske vlasti. Današnji Turkmeni u Iraku većinom su nasljednici osmanskih vojnika, trgovaca i državnih službenika koji su tijekom tog razdoblja stigli u Irak.
Kada je osnovana 1923. Republika Turska, irački Turkmeni su htjeli da se Mosulski vilajet pripoji Turskoj i postane dijelom proširene turske države. Međutim, zbog kraja osmanske monarhije, irački su se Turkmeni našli pod diskriminacijom iračkih režima, pa se tako Turkmeni s ogorčenjem sjećaju na masakre 1923., 1947., 1959. i 1979., posebice nakon što su arapski nacionalisti počeli sustavno napadati turkmensku manjinu. Iako su priznati uz Arape i Kurde kao konstitutivan narod, Turkmenima je kasnije taj status ukinut.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.