Nagađanja o Trumpovoj politici su raznolika, ali uobičajeno je prepoznati političko vodstvo pogledom na predsjedničke suradnike. Uprava koju stvara izabrani američki predsjednik Donald Trump uključuje samo nekolicinu predstavnika Republikanske stranke, što je još jedan pokazatelj pada moći i utjecaja političkih stanaka u cjelokupnom zapadnom svijetu. Umjesto toga, predsjednikov unutarnji krug se sastoji od mnogih vojnih osoba, posebice onih koje su razočarane politikama Baracka Obame, kao i mnogi vrlo bogati ljudi. Ironično je pobjeda Republikanskog kandidata dovela tek jednog visokopozicioniranog Republikanca, predsjedavatelja Republikanskog nacionalnog odbora, Reincea Priebusa, kao predstojnika Ureda Predsjednika. Tako će Republikanska stranka imati svog utjecajnog predstavnika u samom Ovalnom uredu, gdje će rukovoditi svakodnevnim djelovanjem Bijele kuće.
Priebus ima donekle odmak od WASP definicije jer je preuzeo vjeroispovijest svoje majke i pripadnik je Grčke pravoslavne crkve. Politolog i anglist, Priebus je ujedno završio pravo na Floridi i radio je na sudovima u Wisconsinu i Floridi. U lokalnim izborima u Wisconsinu 2010. Priebus je bio iznimno uspješan u ponovnom ujedinjenju pokreta Tea Party s mainstream Republikanskom strankom, zbog čega je hvaljen na nacionalnoj razini. Postao je poznat kao jedan od rastućih Republikanskih političara u Wisconsinu s utjecajem u cijeloj zemlji i s usredotočenjem na konzervativne vrijednosti i fiskalni konzervativizam. Iduće godine je premoćno pobijedio na izboru za predsjedavatelja Republikanskog nacionalnog odbora. U samo prvoj godini je prepolovio 23 milijuna dolara duga koliko je Odbor imao, razvio je jači program mobilizacije glasanja i dobavio bolje donatore. Nakon izgubljenih izbora 2012., Priebus je okrenuo stranku prema boljoj komunikaciji s mladima, ženama i Hispanoamerikancima. Zbog tih uspjeha je izabran 2013. na drugi mandat kao voditelj Odbora, te opet 2016. Priebus se tako pokazao uspješnim upravljačem i organizatorom, koji zagovara reformu zakona o federalnoj zdravstvenoj skrbi, amandmane na ustav SAD-a o uravnoteženom proračunu, izgradnji Keystone XL naftovoda odnosno njegove četvrte faze koja je zastala zbog naglašenog prosvjeda zaštitara okoliša i time postala simbolom borbe protiv klimatskih promjena i korištenja fosilnih goriva. Četvrtu fazu ovog naftovoda koji vodi iz Alberte u Kanadi prema Houstonu u Teksasu, odbio je izgraditi Obama. Ujedno je Priebus zastupao stvaranje novih poslova, zaštitu američkih ratnih veterana, pitanja imigracije i državnih rashoda. U svom je radu stoga prihvaćen i među konzervativnijim i među umjerenim Republikancima.
Ali prvi imenovani dužnosnik, Michael Flynn, je zapravo izravan odabir Trumpa i znak njegovog razmišljanja. Flynn će biti Pročelnik nacionalne sigurnosti. Flynn ima bogatu vojnu karijeru, koju je završio dvogodišnjim mandatom kao direktor Obrambene obavještajne agencije (DIA), od ljeta 2012. do ljeta 2014. Njegovo iskustvo uključuje brojne oružane borbe, konvencionalne i specijalne operacije u obavještajnom poslu, a 2010. je napisao izvješće o novom planu za obavještajni rad u Afganistanu. Bio je zapovjednik Združene funkcionalne komponente za informiranje, nadzor i kontraobavještajni rad, predsjedatelj Vojnoobavještajnog odbora i pomoćnik direktora nacionalne obavještajne službe. Ono što je zanimljivo kod Flynna jest da je on registrirani Demokrat, rođen i odrastao u snažno Demokratski orijentiranoj obitelji. Ipak, od samog početka je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj kampanji, te je iskazao neke konzervativne vrijednosti, kao zalaganje za zabranu pobačaja i pro-Life stajalište. Poznat je i po snažnim islamofobnim stajalištima, pošto je opisao u nekoliko navrata islam kao političku ideologiju i rak, te opravdao strah od muslimana kao racionalni. Iako podupire Trumpovu ideju o zabrani ulaska muslimana u SAD, smatra da je to nemoguće ostvariti, ali barem se mogu odbiti vize iz nekih zemalja, kao što je Sirija. Zagovara predaju Fethullaha Gülena Turskoj i konstruktivnu suradnju s Rusijom u Siriji.
Na čelu Središnje obavještajne agencije (CIA) naći će se Republikanski kongresmen iz Kansasa Mike Pompeo. Talijanskog porijekla, ovaj je odvjetnik ujedno član pokreta Tea Party. Diplomirao je Harvard Law School, ali ima i vojno iskustvo jer je diplomirao poznatu američku vojnu akademiju West Point i patrolirao je uz Željeznu zavjesu prije pada Berlinskog zida. Sudjelovao je i u Prvom zaljevskom ratu. Oštro se opire pobačaju, ObamaCareu i odredbi da proizvođači hrane moraju naznačiti da je hrana spravljena s genetski modificiranim organizmima (GMO). Pompeo je ujedno veliki protivnik mnogih načela globalnog zatopljavanja, te smatra da su mnogi zakoni u Obaminim mandatima štetni i radikalni, te se opire regulacijama emisije stakleničkih plinova. Što se sigurnosti tiče, Pompeo kao doživotan član National Rifle Association zagovara snažnu militarnu spremnost SAD-a i izvanredan značaj nacionalne sigurnosti. Kritizirao je stav države prema Edwardu Snowdenu, te traži da ga Rusija što prije izruči Americi na suđenje. Ujedno je oštar protivnik nuklearnog dogovora s Iranom. Protivi se zatvaranju zatvora u Guantanamu, a ujedno je pozvao sve muslimanske vođe da odbace terorističke čine koji su urađeni u ime islama, jer bi se inače mogli smatrati sudionicima u zločinu.
Na mjesto javnog tužitelja postavljen je senator iz Alabame Jeff Sessions, voditelj kongresmena koji se opiru ilegalnoj imigraciji. Pobornik rata u Iraku, predložio je zakon za povećanje ratne odštete za obitelji poginulih američkih vojnika na sto tisuća dolara. Zagovaratelj je najoštrijih zakona o korištenju droge i opire se pobačaju. Također ne vjeruje u retoriku klimatskih promjena, te smatra da se radi o matematičkoj pogrešci ekologa.
Stephen Bannon je postavljen za glavnog stratega i višeg savjetnika u Trumpovom kabinetu. On je izvršni direktor jednog od najvažnijih desničarskih web stranica o američkoj politici Breitbart, koji svoje urede ima u Kaliforniji, Teksasu, Jeruzalemu i Londonu. Bannon je zapravo vodio Trumpovu kampanju, pri čemu se pokazalo da Breitbart ima značajni utjecaj među konzervativcima i vrlo snažnu informiranost o svakodnevnim događanjima u visokoj američkoj politici. Bannon je nekoć radio kao investicijski bankar u Goldman Sachsu, te je kasnije stvorio Bannon&Co, malu investicijsku banku koja se specijalizirala za medijski sektor. Nju je 1998. kupio Societe Generale. Bannon je u Hollywoodu napravio 8 filmova, a osobito se ističu dokumentarni film o Ronaldu Reaganu i film o Tea Party pokretu, kojemu se zdušno priklonio. Trump se nada da će Bannon pomoći pri integriranoj komunikaciji njegovih politika, osobito prema NATO-u, europskim zemljama i islamskom svijetu. Prati ga oznaka antisemita, procionista, ekstremno desnim pogledima, promicanja govora mržnje i ekonomskog nacionalista.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.