O prelasku s papirnatog novca u potpunosti na digitalnu varijantu je nešto o čemu se već govori godinama, a neke zemlje su već krenule s testiranjem i dogurale poprilično daleko u tome. Na globalnoj razini u tome prednjači Švedska čija bi valuta, švedska kruna (Švedska ne koristi euro i čini se da nema niti namjere), već do studenog 2022. trebala u potpunosti postati digitalna (e-kruna).
No, jedna zemlja - koja možda nije prva asocijacija kada se spominje digitalni novac - ima velike planove po tom pitanju. Govorimo o Venezueli. Naime, ovih dana venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, kako ističu neimenovani dobro upoznati dužnosnici, intenzivno traži od banaka da prihvate digitalne naplatne sisteme.
Ali zašto? I zašto baš Venezuela? Je li priča slična onoj švedskoj? I ne baš. Prije bi se moglo reći da je Venezuela u poziciji da na nju djeluje ona "u nevolji se čovjek svačem dosjeti" izreka. Naime, hiperinflacija je u Venezueli dovela do kroničnog nedostatka keša, valute bolivar.
Rješenje? Digitalizacija valute, odnosno uvođenje "digitalnog bolivara". Izvori navode kako Maduro prvo želi isti uvesti u sistem javnog prometa gdje se, prema procjenama, nalazi čak 3/4 sveg keša u cirkulaciji.
Trenutačna godišnja inflacija u Venezueli iznosi 2 665% - to je i dalje jako velika brojka (iako zvuči daleko manje strašno od one koja je buknula 2019. kada se inflacija popela na čak 340 000% !)
Kratki podsjetnik - inflacija je, u suštini, pad vrijednosti novca, odnosno koliko se za jedan iznos novca nečeg konkretnog može kupiti. Ekonomski stručnjaci smatraju da je "dobra" inflacija kada ista na godišnjoj razini iznosi oko 2%.
Aktualna inflacija od 2 665% u Venezueli dovodi do toga da se često već u rano jutro formiraju dugački redovi pred bankama. Ljudi dolaze podići svoj novac, a na snazi su ograničenja - dnevno maksimalno mogu podići 400 000 bolivara što je u protuvrijednosti oko 20 USD. Što mogu s tim novcem? Kupiti si kartu za odlazak na posao i povratak kući.
Venezuelanci već neko vrijeme keš uopće ne koriste za hranu i druge dnevne potrepštine. Bilo bi potrebno donijeti čak 40 novčanica od 50 000 bolivara za, primjerice, 1 kilogram riže. Umjesto toga mnogi koriste američke dolare, bilo u kešu ili putem kartica, a neki imaju devizne račune u lokalnim bankama.
No, mnogi Venezuelanci nižih primanja nemaju bankovne račune, naročito ne devizne račune, a usluge kao što je javni promet ne prihvaćaju digitalna plaćanja.
Da bi se bar nekako pomoglo ovakvoj situaciji iz venezuelanske centralne banke početkom ovog mjeseca poručili su kako će tiskati nove novčanice u vrijednosti od 1 milijun bolivara. No, čak i to bilo bi dovoljno za svega nekoliko vožnji autobusom.
Ali pošto keša u optjecaju ima sve manje sve je više stanovnika koji jednostavno ne mogu plat...
No, jedna zemlja - koja možda nije prva asocijacija kada se spominje digitalni novac - ima velike planove po tom pitanju. Govorimo o Venezueli. Naime, ovih dana venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, kako ističu neimenovani dobro upoznati dužnosnici, intenzivno traži od banaka da prihvate digitalne naplatne sisteme.
Ali zašto? I zašto baš Venezuela? Je li priča slična onoj švedskoj? I ne baš. Prije bi se moglo reći da je Venezuela u poziciji da na nju djeluje ona "u nevolji se čovjek svačem dosjeti" izreka. Naime, hiperinflacija je u Venezueli dovela do kroničnog nedostatka keša, valute bolivar.
Rješenje? Digitalizacija valute, odnosno uvođenje "digitalnog bolivara". Izvori navode kako Maduro prvo želi isti uvesti u sistem javnog prometa gdje se, prema procjenama, nalazi čak 3/4 sveg keša u cirkulaciji.
Trenutačna godišnja inflacija u Venezueli iznosi 2 665% - to je i dalje jako velika brojka (iako zvuči daleko manje strašno od one koja je buknula 2019. kada se inflacija popela na čak 340 000% !)
Kratki podsjetnik - inflacija je, u suštini, pad vrijednosti novca, odnosno koliko se za jedan iznos novca nečeg konkretnog može kupiti. Ekonomski stručnjaci smatraju da je "dobra" inflacija kada ista na godišnjoj razini iznosi oko 2%.
Aktualna inflacija od 2 665% u Venezueli dovodi do toga da se često već u rano jutro formiraju dugački redovi pred bankama. Ljudi dolaze podići svoj novac, a na snazi su ograničenja - dnevno maksimalno mogu podići 400 000 bolivara što je u protuvrijednosti oko 20 USD. Što mogu s tim novcem? Kupiti si kartu za odlazak na posao i povratak kući.
Venezuelanci već neko vrijeme keš uopće ne koriste za hranu i druge dnevne potrepštine. Bilo bi potrebno donijeti čak 40 novčanica od 50 000 bolivara za, primjerice, 1 kilogram riže. Umjesto toga mnogi koriste američke dolare, bilo u kešu ili putem kartica, a neki imaju devizne račune u lokalnim bankama.
No, mnogi Venezuelanci nižih primanja nemaju bankovne račune, naročito ne devizne račune, a usluge kao što je javni promet ne prihvaćaju digitalna plaćanja.
Da bi se bar nekako pomoglo ovakvoj situaciji iz venezuelanske centralne banke početkom ovog mjeseca poručili su kako će tiskati nove novčanice u vrijednosti od 1 milijun bolivara. No, čak i to bilo bi dovoljno za svega nekoliko vožnji autobusom.
Ali pošto keša u optjecaju ima sve manje sve je više stanovnika koji jednostavno ne mogu plat...
