Posljednji pokušaj približavanja Turske i Europske unije završio je u potpunom promašaju. Velika očekivanja su davana susretu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske Komisije Jean-Claudeom Junckerom u bugarskom ljetovalištu Varna 26. ožujka. Nikakvi rezultati nisu proizašli iz toga. Turska nije dobila novi znak mogućnosti približavanja članstvu u Europskoj uniji, te je samo dobila jamstvo kako turska želja za članstvom i dalje stoji te da će se nastaviti razgovor između Ankare i Bruxellesa, iako nema puno mogućnosti da se u skorije vrijeme pokrenu ponovno pregovori. Domaćin skupa bio je bugarski predsjednik Bojko Borisov, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, a koji je već u početku znao kako će susret u Varni biti težak.
Turskoj smeta što pripadnici Kurdistanske radničke partije i organizacije Fethullaha Gülena, koje Ankara smatra terorističkim organizacijama, uživaju sigurnost u Europi. Turska također želi više novaca i financijske pomoći od Europske unije za zbrinjavanje 3,5 milijuna sirijskih izbjeglica u Turskoj. U Ankari se žale kako su dobili tek 1,8 milijardi eura od 3 milijardi koliko je dogovoreno 2016. godine. Prema tom dogovoru, Turska neće dozvoliti Sirijcima daljnje kretanje prema Europi, ali će Europljani pomoći financijski zbrinjavanje izbjeglica u Turskoj. Ankara također traži poštivanje obećanja o liberalizaciji viznog režima za turske građane, kao i veliku preinaku carinskog dogovora između Turske i EU iz 1995. godine. Turska vlada smatra kako se radi o tehničkim pitanjima čija se rješenja odgađaju zbog političkih razloga.
Europska unija odbija dati slobodno kretanje bez viza za Turke sve dok Ankara ne ispravi svoje usko tumačenje i definiranje terorizma. Tisuće turskih građana je u zatvoru danas zbog članstva u kurdskim organizacijama ili u Gülenovim skupinama, što većina europskih institucija naziva kršenjem ljudskih prava. No, više od tog razloga, koji se često koristi pragmatično odnosno kada to zatreba europskim institucijama, zaustavljanje procesa približavanja Turske Uniji vezano je i za ciparski problem. On se ponovno pojavio i to u punom jeku. Posljednji razvoj događaja odnosi se na pronalazak plina u podmorju oko otoka, a grčka ciparska vlada odlučila je nastaviti istraživanja unatoč tome što se Ankara protivi ciparskoj objavi suvereniteta nad cijelim otokom. Stoga je Turska poslala ratno brodovlje u regiju. U Ankari tvrde kako se radi o unilateralnoj odluci grčke ciparske vlade koja ugrožava turska prava u istočnom Sredozemlju kao i prava Turske Republike Sjeverni Cipar.
Europska je Unija stala iza svoje članice i izdala strogo upozorenje Turskoj samo nekoliko dana prije susreta u Varni. No, nije samo Turska ta koja se brine za svoje...
Europska unija odbija dati slobodno kretanje bez viza za Turke sve dok Ankara ne ispravi svoje usko tumačenje i definiranje terorizma. Tisuće turskih građana je u zatvoru danas zbog članstva u kurdskim organizacijama ili u Gülenovim skupinama, što većina europskih institucija naziva kršenjem ljudskih prava. No, više od tog razloga, koji se često koristi pragmatično odnosno kada to zatreba europskim institucijama, zaustavljanje procesa približavanja Turske Uniji vezano je i za ciparski problem. On se ponovno pojavio i to u punom jeku. Posljednji razvoj događaja odnosi se na pronalazak plina u podmorju oko otoka, a grčka ciparska vlada odlučila je nastaviti istraživanja unatoč tome što se Ankara protivi ciparskoj objavi suvereniteta nad cijelim otokom. Stoga je Turska poslala ratno brodovlje u regiju. U Ankari tvrde kako se radi o unilateralnoj odluci grčke ciparske vlade koja ugrožava turska prava u istočnom Sredozemlju kao i prava Turske Republike Sjeverni Cipar.
Europska je Unija stala iza svoje članice i izdala strogo upozorenje Turskoj samo nekoliko dana prije susreta u Varni. No, nije samo Turska ta koja se brine za svoje...
