Militantna takfiristička teroristička organizacija Daeš (ISIL) sve više liči na međunarodni savez terorista. Stalno povećavanje utjecaja u svijetu izvršava putem medija, a time utječe i na dostizanje novih članova i novog teritorija. Jedan od važnih novih teritorija je Sjeverni Kavkaz, dio Ruske Federacije. U ovom području poznatom po brojim ratovima u nedavnoj prošlosti dolazi ponovno do uzdizanja terorističkog žara. Rusija će morati upotrijebiti drastične mjere na Kavkazu kako bi očuvala prorusku vladu u Groznom i spasila područje od rastuće nezavisnosti radikalnih takfirista.
Najmlađa čečenska generacija pokazuje sve više lojalnosti ruskoj državi uslijed saznanja da su ratovi za nezavisnost Čečenije završeni, te da je regija postigla ekonomske dobiti od obnove i stabilizacije gospodarstva. S druge strane, starije generacije i čečenskoj ideji odani lokalni muslimani odbacuju ruski utjecaj i nastavljaju promišljati o separaciji ne samo od sovjetske prošlosti, već i od moderne ruske uprave. Zbog manjka autonomije i zavisnosti o Moskvi, Daeš je pokušao inicirati alternativan glas nezavisnosti, proglašavajući novu provinciju Vilajet Kavkaz, koji se nalazi na cjelokupnom području Sjevernog Kavkaza.
Daeš ovisi o inovativnim i polarizirajućim porukama kako bi uključio nove borce i proširio svoje zamišljene granice. Na Sjevernom Kavkazu ovisi o simpatijama onih koji se bore za 'islamsku nezavisnost' i koji šire jaku odbojnost prema utjecaju Kremlja. S tom porukom se približila al Kaidinom ogranku, Islamskom emiratu Kavkaza. Četiri od šest odreda tog emirata formalno se uključilo u Daeš.
Ruske regije Sjevernog KavkazaAli Abu Muhamad, pravim imenom Aliashab Kebekov, čelnik je Islamskog emirata Kavkaza, džihadističke skupine koja se godinama bori za stvaranje nezavisne države na ruskom Sjevernom Kavkazu, koja bi počivala na islamskom zakonu. Ruske su vlasti zabranile skupinu, dodajući ju na listu terorističkih organizacija, a Abu Muhamada su stavili na federalnu listu najtraženijih kriminalaca. Epicentar njegovog djelovanja je Dagestan, a kiti se imenom emira te pokrajine. Stotine džihadista, ruskih redarstvenika i građana pogine u Dagestanu svake godine u jednoj od etnički najheterogenijih ruskih pokrajina.
No Abu Muhamad je obznanio da je njegova malena skupina napustila emirat i priključila se Daešu. Svojim dojučerašnjim suborcima poručio je da su izdali svoju braću u vrijeme kada je jedinstvo najviše potrebno. Svoje obraćanje učinjeno je video sadržajem gdje Abu Muhamad čita iz Kur'ana i šalje poruku sjedeći ispred crne zastave emirata. U poruci poručuje novim neprijateljima da su postali razlogom razdora među mudžahedinima, te da ako žele ostvarivati džihad s al-Bagdadijem, neka odu i ostave emirat na miru.
Tri poznate vođe iz kavkaskog emirata prešlo je u Daeš. Jedan od njih je Abu Ibrahim, također sada novi emir Dagestana, koji je u videu postavljenom na YouTube pozvao i ostalu 'braću' da se pridruže u pružanju odanosti Abu Bakru al-Bagdadiju i Islamskom kalifatu. Ova odanost ne znači da će morati putovati u Siriju i Irak. Mogu ostati gdje jesu, u svojim skrovištima u teško pristupačnim planinama ili u svojim skrivenim gradskim stanovima, skriveni sa svojim dnevnim zaposlenjima, sekularnom odjećom, obiteljima i prijateljima. No, njihova odanost Daešu je jedna od najvećih podjela ruskih militanata posljednjih godina.
Sam emirat je u mnogočemu čudna organizacija. Počiva na sekularnom nacionalnom separatističkom pokretu u Čečeniji i ovdje dobiva najviše pristaša. Emirat je proglašen 2007., kad je glavni čečenski separatist Doku Umarov odredio novi cilj oslobođenja Kavkaza i drugih ruskih provincija sa značajnim brojem muslimanskog stanovništva, te uveo vjerski element u čečensku borbu. Time je kavkaski emirat postao dijelom međunarodne džihadističke prijetnje, koja nema nikakve poveznice sa Čečenima i njihovim nacionalnim separatizmom. Emirat je od svog začetka postao odgovoran za terorističke napade u Moskvi i drugim većim ruskim gradovima u kojima je stradalo na stotine žrtava. Među njima je napad na moskovsku podzemnu željeznicu 2010., kada su dvije bombašice samoubojice uz sebe ubile još 41 osobu, a ranili njih 88, te napad na moskovskoj zračnoj luci 2011., kada je 37 poginulo, a 180 je ranjeno.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
