Svijet ekonomije nakon savršene oluje i ukrajinskog katalizatora: Njemački Zeitenwende i deglobalizacija kroz friendshoring

Sjećate se kako smo u jednom od nedavnih tekstova konstatirali da prognoze čak i najvećih ekonomskih stručnjaka mogu jako promašiti kada u svoju analizu ne ubace mogućnost "faktora X"? Nema boljeg primjera od 2022. godine, a konkretno ekonomskih prognoza za Njemačku.

Na početku godine zaista je izgledalo kao da je sve idealno posloženo za jedan snažan njemački uzlet, pravi ekonomski preokret. Sve je bilo spremno, narudžbe su popunjene, globalna logistička mreža se oporavljala i otvarala, njemačke relativno nove vlasti najavile su velike investicijske planove... bilo je potrebno samo izbjeći "faktor X", nešto nepredvidljivo - a upravo to se i dogodilo.

Rat u Ukrajini promijenio je sve. Posljedice ovog rata osjetit će se i osjećaju se u cijelom svijetu, ali malo gdje će imati toliki impakt kao na njemačku ekonomiju.

Njemački kancelar Olaf Scholz, očito nastojeći se diferenicrati od svoje utjecajne prethodnice Angele Merkel (koju se ovih dana nastoji politički marginalizirati zbog percepcije predobrog odnosa s Moskvom), neposredno nakon izbijanja rata u Ukrajini najavio je "Zeitenwende", odnosno "povijesnu prekretnicu". U kojem smislu? U smislu geopolitike i vojne potrošnje. No, čini se da će, htio to ili ne, morati prihvatiti i "Zeitenwende" u kontekstu njemačke ekonomije.

Jer kako je zapravo stvoreno njemačko ekonomsko čudo? Možemo pričati o njemačkoj ambicioznosti, točnosti, radnoj etici, i sve to sigurno ima utjecaja, no iza svega toga ipak se krije nešto puno jednostavnije i praktičnije - Njemačka je postala ekonomska sila zahvaljujući modelu uvoza jeftine energije i velikog industrijskog izvoza u globalizirani svijet.

To su dva ključna faktora koja su potrebna njemačkom gospodarstvu da bi se i dalje razvijalo i jačalo. Ako im oduzmemo samo jedan cijeli model se urušava, a sad su se našli u situaciji da gube oba.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.