Slušajući ekonomiste, a možda još više političare, sigurno ste puno puta čuli termin BDP. Vjerojatno i znate što on okvirno predstavlja, no o BDP-u se može reći još puno više. BDP nam može relativno dobro reći kakav nam je trenutačno životni standard u zemlji i kakav će nam biti, ali ako ga znamo pravilno čitati.
Krenimo redom, od samog naziva - BDP je kratica "Bruto domaći proizvod" (GDP na engleskom - "Gross domestic product"), a označava, kako mu i samo ime sugerira, ukupan skup svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom 1 godine, izraženo u novčanim jedincima.
Imamo puno zemalja na svijetu, a BDP će nam otkriti koliko su one zapravo "jake" jer teško da ima boljeg pokazatelja snage. No, kako ćemo uskoro i vidjeti, sam BDP neće nam nužno reći previše o kvaliteti života stanovnika te zemlje. Jedna zemlja može imati ogroman BDP, biti sukladno tome vrlo snažna, a da se njezino stanovništvo ne može pohvaliti dobrim životnim standardom. Stoga koristimo dugi indikator, BDP po glavi stanovnika, ali o tome nešto kasnije.
Znamo što BDP znači, ali što je on zapravo? Ukratko - BDP je brojka koja predstavlja opću ekonomsku aktivnost jedne zemlje. Imajući to u vidu odmah nam je jasno da je izračunavanje BDP-a poprilično kompleksan posao o kojem brinu ekonomisti. Naime, da bi se izračunao ukupan BDP valja uzeti u obzir puno toga - od proizvodnje, potrošnje (privatne i javne), uvoza, izvoza...
U suštini, BDP se može odrediti na tri načina i sva tri bi trebala, u principu, dati jednake ili vrlo slične rezultate:1) Prema proizvodnji2) Prema zaradi3) Prema potrošnji
Dakle, analiziramo koliko se toga u datom periodu proizvelo, ili zaradilo, ili potrošilo. Teoretski brojke bi trebale biti okvirno iste.
Iznos BDP-a daje nam ideju koliko je jedna ekonomija zdrava, a pošto se u svakoj zemlji računa na isti način, BDP je odličan za uspoređivanje zemalja. No, možda najvažnija uporaba BDP-a je za komparaciju iz perioda u period. Naime, pošto se BDP objavljuje najčešće u kvartalima, prema njegovom iznosu možemo vidjeti u kojem pravcu ide ekonomija.
Puno puta ste čuli za BDP, a podjednako puta i za termin "recesija". Što je recesija? Recesija zapravo znači da u dva uzastupna kvartala nismo imali rast BDP-a. Dakle, ako se BDP smanjuje u dva uzastopna kvartala, u odnosu na prethodni kvartal, kaže se da se nalazimo "u recesiji" (ukoliko pak imamo pad od 10 ili više % to se naziva "depresijom", ili ako - ovisno o definiciji - imamo dugotrajnu recesiju).
Dakako, recesija zvuči jako ružno i uz taj termin vezujemo vrlo negativne konotacije, no zapravo recesija ne mora nužno označavati nešto strašno. Uzmimo ovakav primjer - recimo da nam je ekonomija u prvom kvartalu rasla za 5%, u drugom (u odnosu na prvi) pala je za 0,2%, a u trećem (u odnosu na drugi) za dod...
Krenimo redom, od samog naziva - BDP je kratica "Bruto domaći proizvod" (GDP na engleskom - "Gross domestic product"), a označava, kako mu i samo ime sugerira, ukupan skup svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom 1 godine, izraženo u novčanim jedincima.
Imamo puno zemalja na svijetu, a BDP će nam otkriti koliko su one zapravo "jake" jer teško da ima boljeg pokazatelja snage. No, kako ćemo uskoro i vidjeti, sam BDP neće nam nužno reći previše o kvaliteti života stanovnika te zemlje. Jedna zemlja može imati ogroman BDP, biti sukladno tome vrlo snažna, a da se njezino stanovništvo ne može pohvaliti dobrim životnim standardom. Stoga koristimo dugi indikator, BDP po glavi stanovnika, ali o tome nešto kasnije.
Znamo što BDP znači, ali što je on zapravo? Ukratko - BDP je brojka koja predstavlja opću ekonomsku aktivnost jedne zemlje. Imajući to u vidu odmah nam je jasno da je izračunavanje BDP-a poprilično kompleksan posao o kojem brinu ekonomisti. Naime, da bi se izračunao ukupan BDP valja uzeti u obzir puno toga - od proizvodnje, potrošnje (privatne i javne), uvoza, izvoza...
U suštini, BDP se može odrediti na tri načina i sva tri bi trebala, u principu, dati jednake ili vrlo slične rezultate:1) Prema proizvodnji2) Prema zaradi3) Prema potrošnji
Dakle, analiziramo koliko se toga u datom periodu proizvelo, ili zaradilo, ili potrošilo. Teoretski brojke bi trebale biti okvirno iste.
Iznos BDP-a daje nam ideju koliko je jedna ekonomija zdrava, a pošto se u svakoj zemlji računa na isti način, BDP je odličan za uspoređivanje zemalja. No, možda najvažnija uporaba BDP-a je za komparaciju iz perioda u period. Naime, pošto se BDP objavljuje najčešće u kvartalima, prema njegovom iznosu možemo vidjeti u kojem pravcu ide ekonomija.
Puno puta ste čuli za BDP, a podjednako puta i za termin "recesija". Što je recesija? Recesija zapravo znači da u dva uzastupna kvartala nismo imali rast BDP-a. Dakle, ako se BDP smanjuje u dva uzastopna kvartala, u odnosu na prethodni kvartal, kaže se da se nalazimo "u recesiji" (ukoliko pak imamo pad od 10 ili više % to se naziva "depresijom", ili ako - ovisno o definiciji - imamo dugotrajnu recesiju).
Dakako, recesija zvuči jako ružno i uz taj termin vezujemo vrlo negativne konotacije, no zapravo recesija ne mora nužno označavati nešto strašno. Uzmimo ovakav primjer - recimo da nam je ekonomija u prvom kvartalu rasla za 5%, u drugom (u odnosu na prvi) pala je za 0,2%, a u trećem (u odnosu na drugi) za dod...
