Slušajući ekonomiste, a možda još više političare, sigurno ste puno puta čuli termin BDP. Vjerojatno i znate što on okvirno predstavlja, no o BDP-u se može reći još puno više. BDP nam može relativno dobro reći kakav nam je trenutačno životni standard u zemlji i kakav će nam biti, ali ako ga znamo pravilno čitati.
Krenimo redom, od samog naziva - BDP je kratica "Bruto domaći proizvod" (GDP na engleskom - "Gross domestic product"), a označava, kako mu i samo ime sugerira, ukupan skup svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom 1 godine, izraženo u novčanim jedincima.
Imamo puno zemalja na svijetu, a BDP će nam otkriti koliko su one zapravo "jake" jer teško da ima boljeg pokazatelja snage. No, kako ćemo uskoro i vidjeti, sam BDP neće nam nužno reći previše o kvaliteti života stanovnika te zemlje. Jedna zemlja može imati ogroman BDP, biti sukladno tome vrlo snažna, a da se njezino stanovništvo ne može pohvaliti dobrim životnim standardom. Stoga koristimo dugi indikator, BDP po glavi stanovnika, ali o tome nešto kasnije.
Znamo što BDP znači, ali što je on zapravo? Ukratko - BDP je brojka koja predstavlja opću ekonomsku aktivnost jedne zemlje. Imajući to u vidu odmah nam je jasno da je izračunavanje BDP-a poprilično kompleksan posao o kojem brinu ekonomisti. Naime, da bi se izračunao ukupan BDP valja uzeti u obzir puno toga - od proizvodnje, potrošnje (privatne i javne), uvoza, izvoza...
U suštini, BDP se može odrediti na tri načina i sva tri bi trebala, u principu, dati jednake ili vrlo slične rezultate:
1) Prema proizvodnji
2) Prema zaradi
3) Prema potrošnji
Dakle, analiziramo koliko se toga u datom periodu proizvelo, ili zaradilo, ili potrošilo. Teoretski brojke bi trebale biti okvirno iste.
Iznos BDP-a daje nam ideju koliko je jedna ekonomija zdrava, a pošto se u svakoj zemlji računa na isti način, BDP je odličan za uspoređivanje zemalja. No, možda najvažnija uporaba BDP-a je za komparaciju iz perioda u period. Naime, pošto se BDP objavljuje najčešće u kvartalima, prema njegovom iznosu možemo vidjeti u kojem pravcu ide ekonomija.
Puno puta ste čuli za BDP, a podjednako puta i za termin "recesija". Što je recesija? Recesija zapravo znači da u dva uzastupna kvartala nismo imali rast BDP-a. Dakle, ako se BDP smanjuje u dva uzastopna kvartala, u odnosu na prethodni kvartal, kaže se da se nalazimo "u recesiji" (ukoliko pak imamo pad od 10 ili više % to se naziva "depresijom", ili ako - ovisno o definiciji - imamo dugotrajnu recesiju).
Dakako, recesija zvuči jako ružno i uz taj termin vezujemo vrlo negativne konotacije, no zapravo recesija ne mora nužno označavati nešto strašno. Uzmimo ovakav primjer - recimo da nam je ekonomija u prvom kvartalu rasla za 5%, u drugom (u odnosu na prvi) pala je za 0,2%, a u trećem (u odnosu na drugi) za dodatnih 0,4% - službeno tada se nalazimo već u recesiji, ali nemamo razloga za veliku brigu jer sada u četvrtom kvartalu i dalje možemo reći da nam je ekonomija ove godine poprilično dobro prošla (ukupan rast od 4,6% u odnosu na zadnji kvartal prethodne godine).
Kao što vidimo iz ovog primjera, mjerenje BDP-a može biti varljivo, a ako ne znamo kako se čita brzo ćemo postati žrtve lukavih političara koji će nam se hvaliti kako smo "izašli iz recesije". Što to zapravo može značiti? Uzmimo gornji primjer, samo s obrnutim vrijednostima - prvi kvartal ekonomija nam je pala za 5%, a možda je i prethodne kvartale bila u padu, odnosno nalazimo se u dugačkoj recesiji. Možda smo već izgubili i više od 20% ekonomije, i onda uslijedi jedan kvartal s mizernim rastom od 0,2%, a drugi s rastom od 0,4%.
Što će se desiti? Vlada će sazvati "izvanrednu konferenciju" za novinare kako bi javnosti obznanila da smo "izašli iz recesije". Možda i jesmo, tehnički, ali smo i dalje u ogromnim problemima, a možda nam BDP raste jer smo dotakli dno i jedini put je onaj prema gore.
Dakle, lekcija je, oprezno s BDP brojkama kada dolaze od strane politike. Valja pogledati kakav je općeniti BDP trend u zadnjih 5, 10 ili više godina.
Osvrnimo se malo na hrvatski BDP u tom kontekstu, da vidimo kako stojimo. Prije nego pogledamo konkretne brojke, jedno pitanje - kakve uspomene imate na prvo desetljeće ovog stoljeća? Nekako optimistično zar ne? 90-e su ostale za nama, ratna zbivanja počeli smo ostavljati u stranicama povijesti, nije se toliko pričalo o "ustašama i partizanima", a i postojalo je neko pozitivno ozračje prema europskim integracijama.
Kako Vam se današnji period čini u usporedbi s tim godinama? Malo nervoznije, zar ne? Tenzije frcaju, javnost postaje opsjednuta 1941., 1945., 1991... Politika postaje radikalnija, za život ne toliko bitne teme odjednom postaju teme od presudne važnosti, a kreće i velika intenzivna potraga za krivcima koji variraju od "komunista" do gotovo svih naroda i narodnosti koje nas okružuju.
Osobna iskustva mogu varirati, no ako Vam se čini da u toj komparaciji nečeg ima, razlog za to možda se može sasvim dobro grafički prikazati u tablici hrvatskog BDP-a od od 1995. do 2016., pa pogledajmo: 
Hrvatski BDP (u milijardama USD) od 1995. do 2016. (izvor: Svjetska banka) Dakako, točka nakon koje kreće pad je 2008., odnosno početak velike globalne krize. Iz te perspektive može se zaključiti kako nacionalne vlasti nisu mogle učiniti puno po tom pitanju (ali imaju zadatak što prije zemlju izvući iz toga). Nadalje, grafikon pokazuje kako se ne može previše učiniti u trenutku kada ekonomija postane duboko integrirana u globalnu - osjećat će sve udarce.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
