U Njemačkoj se 24. rujna održavaju izbori na kojima će njemački građani odlučiti kako će izgledati njihov nacionalni i federalni parlament Bundestag, na temelju čega će se odrediti budući kancelar/ka. Zapravo, Nijemci imaju dva glasa: jedan je za kandidata koji predstavlja određeni izborni okrug, drugi je za političku stranku, a taj način glasovanja nedavno je preuzela i Hrvatska. Ponekad se to čini pomalo čudnim, jer kandidati obično pripadaju već nekoj političkoj stranci, međutim ovakvo glasovanje osigurava da Bundestag odražava stranačku prisutnost prema odlukama birača.
Glasovi za pojedine kandidate određuju tko će predstavljati 299 izbornih okruga u Bundestagu. Nakon što su predstavnici izabrani, ti se glasovi dodaju onima za stranke i određuje se tko je prešao prag od pet posto svih glasova za ulazak u državni parlament. Za dobivanje pravog odraza glasovanja, Bundestag često mijenja broj zastupnika, ali najčešće ih sveukupno ima najmanje 598. Ako jedna stranka ne osvoji jednostavnu većinu, što je rijetko, stranke će formirati vladajuću koaliciju koja mora obuzeti barem 50 posto zastupnika u Bundestagu. Potom parlament bira kancelara, koji dolazi iz najveće stranke vladajuće koalicije.
Na izborima 2017. uobičajeno će se sučeliti dvije najveće stranke u Bundestagu, stranka desnog centra Demokršćanska unija i Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CDU/CSU), i stranka lijevog centra Socijaldemokratska stranka (SPD), koja je trenutačno u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Među ostalim strankama tu je Ljevica, stranka lijevih populista poznata po protukapitalističkim i protumilitarističkim stavovima, a koja je nasljednica bivše istočnonjemačke socijalističke partije; Savez 90/ Zeleni, profesivna stranka vezana za zaštitu okoliša, koja je nastala na temelju ujedinjenja zelenih stranaka iz Zapadne i Istočne Njemačke; Slobodna demokratska stranka (FDP), libertarijanska stranka koja favorizira poduzetništvo i koja trenutno nije u Bundestagu ali je dugo vremena bila tradicionalni koalicijski partner CDU-a; te Alternativa za Njemačku (AfD), desna nacionalistička stranka poznata po protuimigracijskim stavovima i vraćanju njemačke marke, koja je nastala i kao euroskeptična stranka 2013.
Jedan od rascjepa koji obilježavaju njemačku politiku jest podjela Istoka i Zapada, s obzirom da je istočni dio zemlje središte Ljevice, koja je izrasla iz bivše istočnonjemačke komunističke partije. Druge stranke ovise o regionalnim i povijesnim osobitostima, a naročito o trajnim socioekonomskim razlikama Istoka i Zapada. I nakon 26 godina poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, još se uvijek govori o novim federalnim državama (Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen). U tim državama dolazi i do rasta ekstremizma. Desni ekstremizam, ksenofo...
Glasovi za pojedine kandidate određuju tko će predstavljati 299 izbornih okruga u Bundestagu. Nakon što su predstavnici izabrani, ti se glasovi dodaju onima za stranke i određuje se tko je prešao prag od pet posto svih glasova za ulazak u državni parlament. Za dobivanje pravog odraza glasovanja, Bundestag često mijenja broj zastupnika, ali najčešće ih sveukupno ima najmanje 598. Ako jedna stranka ne osvoji jednostavnu većinu, što je rijetko, stranke će formirati vladajuću koaliciju koja mora obuzeti barem 50 posto zastupnika u Bundestagu. Potom parlament bira kancelara, koji dolazi iz najveće stranke vladajuće koalicije.
Na izborima 2017. uobičajeno će se sučeliti dvije najveće stranke u Bundestagu, stranka desnog centra Demokršćanska unija i Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CDU/CSU), i stranka lijevog centra Socijaldemokratska stranka (SPD), koja je trenutačno u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Među ostalim strankama tu je Ljevica, stranka lijevih populista poznata po protukapitalističkim i protumilitarističkim stavovima, a koja je nasljednica bivše istočnonjemačke socijalističke partije; Savez 90/ Zeleni, profesivna stranka vezana za zaštitu okoliša, koja je nastala na temelju ujedinjenja zelenih stranaka iz Zapadne i Istočne Njemačke; Slobodna demokratska stranka (FDP), libertarijanska stranka koja favorizira poduzetništvo i koja trenutno nije u Bundestagu ali je dugo vremena bila tradicionalni koalicijski partner CDU-a; te Alternativa za Njemačku (AfD), desna nacionalistička stranka poznata po protuimigracijskim stavovima i vraćanju njemačke marke, koja je nastala i kao euroskeptična stranka 2013.
Jedan od rascjepa koji obilježavaju njemačku politiku jest podjela Istoka i Zapada, s obzirom da je istočni dio zemlje središte Ljevice, koja je izrasla iz bivše istočnonjemačke komunističke partije. Druge stranke ovise o regionalnim i povijesnim osobitostima, a naročito o trajnim socioekonomskim razlikama Istoka i Zapada. I nakon 26 godina poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, još se uvijek govori o novim federalnim državama (Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen). U tim državama dolazi i do rasta ekstremizma. Desni ekstremizam, ksenofo...
