Moćni saudijski princ, Mohammed bin Salman, stigao je jučer u SAD kako bi se sastao s američkim predsjednikom Barackom Obamom, ali i s generalnim tajnikom UN-a, Ban Ki-moonom.
Salman, koji je ujedno i saudijski ministar obrane, stigao je u vrijeme diplomatskog spora s UN-om te drugačijim političkim stavovima SAD-a prema ratu u Siriji.
Naime, Rijad nikako nije zadovoljan činjenicom da SAD ne radi - bar ne onoliko koliko bi to saudijska vlast htjela - na rušenju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. No, tu je i američki odnos prema Iranu koji se znatno popravio otkako je postignut nuklearni sporazum - dakako, to se nikako ne dopada Saudijskoj Arabiji koja smatra Iran svojim najvećim rivalom u regiji.
No, spor s UN-om daleko je važnija tema. O kakvom sporu je riječ? To je vrlo zanimljiva, ali i uznemirujuća, priča. Naime, Ban Ki-moon je rekao kako je Saudijska Arabija izvršila "neprihvatljivi" pritisak na UN kako bi ih se uklonilo s popisa zemalja koje su odgovorne za ubojstva djece u Jemenu (Saudijska Arabija upravo provodi vojnu agresiju protiv Jemena, a civili su nerijetko žrtve u njihovim koalicijskim zračnim napadima).
Zašto Saudijskoj Arabiji, osim imidža, tako smeta činjenica da su se našli na ovoj listi? Smeta ih to što ta lista, automatizmom, onemogućava kupnju određene vrste oružja od drugih zemalja (primarno SAD-a).
Što se u konačnici desilo? Saudijska Arabija je uklonjena s UN-ovog popisa zemalja odgovornih za ubijanje djece, ali nakon - kako i sam Ban ističe - "neprihvatljivih pritisaka". Generalni tajnik UN-a, očekivano, nije želio otkriti sve detalje (za to ćemo vjerojatno morati pričekati njegove memoara da "otvori dušu", kao i brojni drugi bivši dužnosnici), no, pojedini detalji ipak su iscurili u javnost, a stižu od strane neimenovanih diplomatskih izvora.
O kakvim pritiscima je ovdje riječ? Navodno je Saudijska Arabija zaprijetila da će srezati financiranje za UN-ove programe. Je li bilo tu nečeg još, vjerojatno jest, no za sada nema potvrde o tome.
Riječ je o poprilično kontroverznoj situaciji. Nije toliko čudno da jedna Saudijska Arabija, vjerojatno najveći kršitelj ljudskih prava na cijelom svijetu, prijeti povlačenjem sredstava iz UN-ovih programa - čudno je to da bi UN odmah po takvoj prijetnju pokleknuo.
No, upravo to se i dogodilo. Saudijska Arabija je uklonjena s popisa. Kako je to moguće? Zar UN-u toliko očajno treba saudijski novac? Možda, no ranije odluke navode nas na spekulaciju da tu mora biti još nečeg.
Naime, prisjetimo se situacije kada je UNESCO, jedno od UN-ovih tijela, primio Palestinu kao članicu. Bio je to politički vrlo hrabar potez za koji se znalo da će rezultirati odmazdom iz dva vrlo predvidljiva pravca - Izraela i SAD-a. To se i dogodilo i novac za UNESCO je bio srezan, no to ih nije natjeralo da povuku svoju odluku.
No, riječ je o novcu, pa pogledajmo o kolikom se novcu zapravo radi. Nakon kraće pretrage na službenim stranicama UN-a pronalazimo dokument u kojem se navode konkretne brojke po državama. Svaka država pridonosi UN budžetu, no, jedna pridonosi daleko najviše - SAD. Prema izvještaju za 2015., SAD daje 22% UN-ovog budžeta, što je oko 655 milijuna USD.
Nije malo, ali nije to ni neka strašno velika svota ako se uzme u obzir kolike se milijarde troše na druge stvari, primjerice oružja - a prodaja oružja je tema koja će se spojiti s ovom, nešto kasnije u tekstu.
Zanimljivosti radi možemo iz ovog dokumenta spomenuti kako Hrvatska puni 0,126% UN-ovog budžeta, odnosno oko 3,4 milijuna USD.
Minimalni doprinos godišnjem budžetu po UN članici je 0,001%, a to ove godine iznosi točno 27,136 USD. Tom malom svotom UN-ov budžet pune siromašne članice, većinom iz Afrike, kao što su Burundi, Srednjoafrička Republika, Džibuti, Eritreja, Liberia itd.
No, SAD daje daleko najviše novca, kako smo već i rekli, 22%. Velike europske sile, Francuska i Britanija, daju svako po oko 5%, isto toliko daje i Kina, dok Rusija izdvaja čak 10 puta manje od SAD-a, 2,4%.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
