
Surova gola računica stiže s Atlantika: Carine od 25% - Europa, koja je godinama njegovala podređeni odnos Americi sad će se naći na njenom najvećem udaru
Trumpovo najnovije otvoreno suprotstavljanje Europskoj uniji – prijetnja uvođenjem carina od 25% na sve europske proizvode – ne izaziva samo zabrinutost na Starom kontinentu, već i duboku nelagodu: može li se uopće govoriti o savezničkom odnosu SAD-a i EU ako Washington tako izravno udara na gospodarstvo nominalnog partnera? Iz europske perspektive, osobito one koja je još uvijek djelomično opijena narativom o transatlantskom bratstvu, ovo djeluje kao grubo otrježnjenje. No, ako je povijest odnosa EU-a i SAD-a išta pokazala, onda je to da su interesi moćnijeg aktera rijetko usklađeni s romantičnim idealom ravnopravnog partnerstva.
Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 25-postotnih carina na cjelokupan europski uvoz nagovještava gospodarske turbulencije, ali i politički udar na koncept tzv. zapadnog jedinstva. Zašto baš sada, kada bi Europa i SAD, barem formalno, trebali zajednički nastupati pred velikim globalnim izazovima? Trump nudi jednostavno objašnjenje: "Europa godinama iskorištava Ameriku". Ta izjava, bila točna ili ne, jasno otkriva odlučnost Trumpove agende "America First" – i spremnost da, ako procijeni potrebnim, nekadašnje bliske saveznike tretira kao nove mete. U takvim okolnostima, europska iluzija o beskrajnom prijateljstvu mogla bi skupo stajati one koji su se oslanjali na dosadašnje, uglavnom jednostrane, povlastice.
Trumpova izjava o uvođenju 25-postotnih carina na cjelokupan europski uvoz nije stigla niotkuda. Još tijekom prvog predsjedničkog mandata, kroz niz izrazito agresivnih trgovinskih mjera prema Kini, Kanadi i Meksiku, Trump je pokazao sklonost brzom povlačenju carinskih poteza ako bi procijenio da je američka trgovinska bilanca nepovoljna. Kada je riječ o njegovoj naraciji o "iskorištavanju SAD-a", Europska unija odavno je jedna od glavnih meta Trumpovih optužbi, osobito zbog činjenice da europski blok ostvaruje trgovinski suficit u razmjeni roba . U aktualnoj retorici Trump naglašava kako Europa "višestruko profitira" na američkom tržištu, dok istovremeno američkim tvrtkama nameće prepreke – od viših carina na automobile do složenog birokratskog sustava.
Trumpov fokus na EU dodatno potiče činjenica da je "trgovinski rat" s Kinom, barem zasad, stavljen u nešto blaži kontekst. Iako je retorika prema Pekingu i dalje oštra, vidljivo je da Bijela kuća nastoji postići nove dogovore o strateškim investicijama kako bi ublažila kinesko-američke gospodarske napetosti. Zbog toga je upravo EU, s velikim udjelom uvoza u SAD i složenim regulativama, postala glavna meta Trumpovih tvrdnji da "nepravedni" europski sustavi zapravo uništavaju radna mjesta u Americi. Naizgled pojednostavljen argument – EU štiti svoje tržište strožim pravilima i višim carinama nego SAD – često je u neskladu s konkretnim brojkama, no za Trumpovu bazu politička poruka o zaštiti američkih radnika ima snažan učinak.
Ne treba zanemariti ni Trumpovo viđenje same Europske unije. Više je puta istaknuo da je "EU stvorena kako bi profitirala na račun SAD-a", ne videći u njoj saveznika, već konkurenta. Njegov je stav da, ako američki uvoz iz Europe višestruko nadmašuje europski uvoz iz SAD-a, onda je nužno uvesti 25-postotne carine na "sve europsko" kako bi se postigla ravnoteža. Takav pristup – "recipročnost pod svaku cijenu" – sada se pretočio u konkretan potez najave drastičnih carina, dodatno zaoštravajući odnose i izazivajući zabrinutost da bi se transatlantski odnosi mogli ozbiljno promijeniti.
Udar na Europsku uniju jasno bi se osjetio u nekim od njezinih glavnih izvoznih sektora. Prije svega, tu je automobilska industrija: ako bi 25-postotne carine obuhvatile vozila i dijelove koji iz EU stižu u SAD, njemački, francuski, talijanski, pa i španjolski proizvođači suočili bi se s naglim padom konkurentnosti na američkom tržištu. Ne bi bila pogođena samo gotova vozila – već i podsustavi te komponente, često proizvedeni u jednoj državi članici i konačno sklopljeni u drugoj, mogli bi se naći na udaru. Sve to znači i potencijalni gubitak radnih mjesta, ne samo u velikim tvornicama automobila, već i u cijelom lancu dobavljača, od metalne industrije do manjih proizvođača auto dijelova.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.