Bivši ukrajinski predsjednik, prvi predsjednik Ukrajine nakon raspada SSSR-a, Leonid Kravčuk, dao je ovog tjedna opsežni intervju za američki Radio Slobodna Europa te se pritom osvrnuo na ukrajinsko-ruske napetosti koje ponovno rastu. Kravčuk je uvjeren da Rusija priprema plan invazije na Ukrajinu i uspostavu kopnenog koridora do Krima.
Podsjetimo, nakon eskalacije Ukrajinske krize Rusija je anektirala poluotok Krim početkom proljeća 2014. Iako je na samom Krimu proveden i referendum, gdje je velika većina stanovnika glasala za pripajanje Rusiji (preko 95% glasalo je "za" uz izlaznost preko 80%), Kijev se, očekivano, nikad nije pomirio s takvim ishodom. Samu aneksiju Krima priznalo je svega nekolicina država (Sirija, Kuba, Nikaragva...).
Bez obzira što zna da sigurno ne može još jako dugo (ako i ikad) računati da će većina zemalja priznati Krim kao dio Rusije, Moskva je svejedno pokrenula velike projekte po pitanju povezivanja ovog poluotoka (koji je nekoć i bio dio Rusije) s ruskim kopnom uključujući i izgradnju mosta. Riječ je zapravo o dva paralelna mosta, cestovni i željeznički, koji povezuju Krim s ruskom regijom Krasnodarski kraj. Krimski most dugačak je 19 kilometara te je najveći most kojeg je Rusija ikad izgradila. Također je najduži most u Europi. Cestovni dio pušten je u promet u proljeće 2018., a željeznički dio krajem 2019.
Unatoč ovoj novoj povezanosti, i jedinoj povezanosti s ruskim kopnom, u Kijevu i dalje smatraju kako Moskva neće stati na tome da će, prije ili kasnije, htjeti otvoriti i kopnenu rutu prema Krimu. Dakako, ako bi Rusija to htjela ostvariti morala bi izvesti, kao što bivši predsjednik Kravučuk i sugerira, invaziju na Ukrajinu i "probiti se" kopnenim putem sve do Krima.
No, zar Rusija zapravo de-facto ne kontrolira preko posrednika istočnoukrajinske regije Lugansk i Donjeck? Da, ali ove "Narodne republike" (nepriznati entiteti pod kontrolom pobunjenika) ne sežu sve do Krima. Dok je rat na istoku Ukrajine aktivno trajao to je vjerojatno bio jedan od ciljeva, ali nije postignut. Koliko je zapravo nedostajalo? Poprilično.
Ukrajinska vojska uspjela je u lipnju 2014. preuzeti natrag kontrolu nad gradom Mariupolj (i zadržati ga, unatoč nekoliko žestokih sukoba). To je zadnja točka prema jugozapadu koju su pobunjenici kontrolirali. Dakle, da bi se probio "kopneni koridor" do Krima preostaje još poprilično obale - oko 260 kilometara obale Azovskog mora.
Čak i da sukob na istoku Ukrajine eskalira, u ovakvom kapacitetu, gotovo sigurno se linija fronte neće pomaknuti previše, a definitivno ne 260 kilometara jugozapadno. Takav scenarij mogao bi se dogoditi jedino da Rusija zaista i pokrene invaziju na Ukrajinu, odnosno ovaj dio Ukrajine.
Koliko je realno da se takvo što dogodi? Nije nerealno iako malo tko očekuje da bi se...
Podsjetimo, nakon eskalacije Ukrajinske krize Rusija je anektirala poluotok Krim početkom proljeća 2014. Iako je na samom Krimu proveden i referendum, gdje je velika većina stanovnika glasala za pripajanje Rusiji (preko 95% glasalo je "za" uz izlaznost preko 80%), Kijev se, očekivano, nikad nije pomirio s takvim ishodom. Samu aneksiju Krima priznalo je svega nekolicina država (Sirija, Kuba, Nikaragva...).
Bez obzira što zna da sigurno ne može još jako dugo (ako i ikad) računati da će većina zemalja priznati Krim kao dio Rusije, Moskva je svejedno pokrenula velike projekte po pitanju povezivanja ovog poluotoka (koji je nekoć i bio dio Rusije) s ruskim kopnom uključujući i izgradnju mosta. Riječ je zapravo o dva paralelna mosta, cestovni i željeznički, koji povezuju Krim s ruskom regijom Krasnodarski kraj. Krimski most dugačak je 19 kilometara te je najveći most kojeg je Rusija ikad izgradila. Također je najduži most u Europi. Cestovni dio pušten je u promet u proljeće 2018., a željeznički dio krajem 2019.
Unatoč ovoj novoj povezanosti, i jedinoj povezanosti s ruskim kopnom, u Kijevu i dalje smatraju kako Moskva neće stati na tome da će, prije ili kasnije, htjeti otvoriti i kopnenu rutu prema Krimu. Dakako, ako bi Rusija to htjela ostvariti morala bi izvesti, kao što bivši predsjednik Kravučuk i sugerira, invaziju na Ukrajinu i "probiti se" kopnenim putem sve do Krima.
No, zar Rusija zapravo de-facto ne kontrolira preko posrednika istočnoukrajinske regije Lugansk i Donjeck? Da, ali ove "Narodne republike" (nepriznati entiteti pod kontrolom pobunjenika) ne sežu sve do Krima. Dok je rat na istoku Ukrajine aktivno trajao to je vjerojatno bio jedan od ciljeva, ali nije postignut. Koliko je zapravo nedostajalo? Poprilično.
Ukrajinska vojska uspjela je u lipnju 2014. preuzeti natrag kontrolu nad gradom Mariupolj (i zadržati ga, unatoč nekoliko žestokih sukoba). To je zadnja točka prema jugozapadu koju su pobunjenici kontrolirali. Dakle, da bi se probio "kopneni koridor" do Krima preostaje još poprilično obale - oko 260 kilometara obale Azovskog mora.
Čak i da sukob na istoku Ukrajine eskalira, u ovakvom kapacitetu, gotovo sigurno se linija fronte neće pomaknuti previše, a definitivno ne 260 kilometara jugozapadno. Takav scenarij mogao bi se dogoditi jedino da Rusija zaista i pokrene invaziju na Ukrajinu, odnosno ovaj dio Ukrajine.
Koliko je realno da se takvo što dogodi? Nije nerealno iako malo tko očekuje da bi se...
