Kinesko 25-godišnje eksperimentiranje s kapitalizmom je rezultiralo stvaranjem jednog hibridnog sistema koji je omogućio Kini da postane druga gospodarska velesila. S godišnjim rastom od 14%, milijunskim ulaganjima i rastom BDP-a po glavi stanovnika od nevjerojatnih 2000%, Komunistička partija Kine je afirmirala svoju moć kao neupitni lider kineskog naroda.
Jedan od najvećih izazova za tu azijsku zemlju je bila recesija koja je potresla svijet 2008. godine. Zbog odluke da pokrene najveći paket javnih ulaganja u povijesti od 586 milijardi dolara, Kina je završila na svjetskim naslovnicama. I dok su Amerika i Europa tonule u ekonomsku depresiju, kinesko gospodarstvo je nastavilo rasti i evolvirati se, omogućavajući blagostanje svojim građanima.
Od tog trenutka, u zapadnoj, ali i kineskoj kolektivnoj svijesti se stvorila percepcija da je Komunistička partija u stanju uspješno se suočiti sa svim poteškoćama, bile one ekonomske, političke ili vojne prirode.
Ali nekoliko godina kasnije, u ljeto 2015, kinesko vodstvo se našlo pred još jednim izazovom. Dvije najveće burze Kontinentalne Kine, Šangaj i Shenzhen, su doživjele svoj krah. U tri tjedna izgubljeno je više od 3000 milijardi dolara. Čak ni Wall Street 2008. nije doživio toliki pad u mjesec dana. Vijest o krahu kineske burze je odmah obišla svijet, no kako to često biva, mnogi aspekti kineske ekonomije ostaju prekriveni velom tajni.
Nakon vrtoglavog sloma Šangajske i Shenzenske burze postavilo se logično pitanje tko je glavni krivac za kaos koji je nastao te da li se ponavlja financijska kriza iz 1997. kada je jugoistok Azije bio na meti špekulativnih i financijskih udara sa Zapada. Istovremeno, Komunistička partija je počela poduzimati neviđene korake da zaustavi pad.
Panika koja je uslijedila je razotkrila unutrašnje borbe i napetosti unutar vladajuće strukture kao i gubitak kontrole nad situacijom. Iako drastična i neizvjesna, ova situacija na neki način nije ništa novo za Kinu koja je naučena na krize i hrabro koračanje u nepoznato. Između okolnosti koje su dovele do kraha i posljedice koje će on imati za Aziju i ostatak svijeta jedna stvar je sigurna: kinesko gospodarstvo se sada nalazi na odlučujućoj prekretnici i putem kojim krene će uvjetovati sudbinu u ekonomiji ostatka svijeta. Ovaj članak je objašnjenje kako je do toga došlo.
Okolnosti koje su dovele do sloma kineskih burziKina ima dvije burze, jednu veću u Šangaju i jednu manju u Shenzenu. One spadaju pod ono što se naziva Kontinentalna Kina, geopolitički termin koji obuhvaća cijelu zemlju izuzevši dvije specijalne administrativne regije; Hong Kong i Macao. Dakle, kada se priča o padu kineskih burzi, misli se prvenstveno na Šangaj i Shenzhen.Hong Kong ima također svoju burzu koja je neovisna zbog velike autonomije koju taj teritorij ...
Jedan od najvećih izazova za tu azijsku zemlju je bila recesija koja je potresla svijet 2008. godine. Zbog odluke da pokrene najveći paket javnih ulaganja u povijesti od 586 milijardi dolara, Kina je završila na svjetskim naslovnicama. I dok su Amerika i Europa tonule u ekonomsku depresiju, kinesko gospodarstvo je nastavilo rasti i evolvirati se, omogućavajući blagostanje svojim građanima.
Od tog trenutka, u zapadnoj, ali i kineskoj kolektivnoj svijesti se stvorila percepcija da je Komunistička partija u stanju uspješno se suočiti sa svim poteškoćama, bile one ekonomske, političke ili vojne prirode.
Ali nekoliko godina kasnije, u ljeto 2015, kinesko vodstvo se našlo pred još jednim izazovom. Dvije najveće burze Kontinentalne Kine, Šangaj i Shenzhen, su doživjele svoj krah. U tri tjedna izgubljeno je više od 3000 milijardi dolara. Čak ni Wall Street 2008. nije doživio toliki pad u mjesec dana. Vijest o krahu kineske burze je odmah obišla svijet, no kako to često biva, mnogi aspekti kineske ekonomije ostaju prekriveni velom tajni.
Nakon vrtoglavog sloma Šangajske i Shenzenske burze postavilo se logično pitanje tko je glavni krivac za kaos koji je nastao te da li se ponavlja financijska kriza iz 1997. kada je jugoistok Azije bio na meti špekulativnih i financijskih udara sa Zapada. Istovremeno, Komunistička partija je počela poduzimati neviđene korake da zaustavi pad.
Panika koja je uslijedila je razotkrila unutrašnje borbe i napetosti unutar vladajuće strukture kao i gubitak kontrole nad situacijom. Iako drastična i neizvjesna, ova situacija na neki način nije ništa novo za Kinu koja je naučena na krize i hrabro koračanje u nepoznato. Između okolnosti koje su dovele do kraha i posljedice koje će on imati za Aziju i ostatak svijeta jedna stvar je sigurna: kinesko gospodarstvo se sada nalazi na odlučujućoj prekretnici i putem kojim krene će uvjetovati sudbinu u ekonomiji ostatka svijeta. Ovaj članak je objašnjenje kako je do toga došlo.
Okolnosti koje su dovele do sloma kineskih burziKina ima dvije burze, jednu veću u Šangaju i jednu manju u Shenzenu. One spadaju pod ono što se naziva Kontinentalna Kina, geopolitički termin koji obuhvaća cijelu zemlju izuzevši dvije specijalne administrativne regije; Hong Kong i Macao. Dakle, kada se priča o padu kineskih burzi, misli se prvenstveno na Šangaj i Shenzhen.Hong Kong ima također svoju burzu koja je neovisna zbog velike autonomije koju taj teritorij ...
