Svake godine Vrhovni vođa Irana ayatolah Ali Hamenei obraća se Irancima iz svetog grada Mašhada sa svojom porukom za Noruz, odnosno iransku Novu godinu koja pada na prvi dan proljeća. To prilikom Hamenei raspravlja o glavnim pitanjima zemlje, o unutarnjoj i vanjskoj politici, te predstavlja slogan za nadolazeću godinu. Hamenei je novu godinu prozvao godinom Ekonomije otpora - akcije i implementacije.
Ekonomija otpora je prvi puta ušla u svakodnevni govor tek 2014. Radi se o ekonomskim politikama koje naglašavaju domaću proizvodnju, promiču gospodarstvo temeljeno na znanju, te smanjuje ranjivost naftnog i plinskog izvoza. Konkretnije, radi se o jačanju domaćih sposobnosti s maksimalnom upotrebom resursa zemlje, a s posebnim fokusom na sudjelovanje nižih i srednjih klasa stanovništva. Također se ova ekonomija temelji na znanju kroz stvaranje i implementiranje sveobuhvatnog znanstvenog plana za državu i promicanje inovacija s krajnjim ciljem da Iran postane prva zemlja po gospodarstvu temeljenom na znanju u cijeloj regiji. Time bi se povećala učinkovitost gospodarskog djelovanja i poboljšala gospodarska konkurentnost, a korištenjem subvencijskih reformi optimizirala bi se konzumacija energije u Iranu, povećalo zapošljavanje i domaća proizvodnja, te se promicala socijalna pravda.
Putem ekonomije otpora iranska država želi pružiti sigurnost hrane i lijekova; upravljati konzumacijom promicanjem lokalnih proizvoda; provesti sveobuhvatnu reformu financijskog sustava prema potrebama države; ciljati na promicanje izvozne robe i usluga kroz pravnu i administrativnu reformu kao i kroz promicanje stranih ulaganja za izvoz; povećati otpor gospodarstva kroz regionalnu i međunarodnu gospodarsku suradnju, posebice sa susjedima ali i kroz diplomaciju; smanjiti ranjivost naftnog i plinskog izvoza kroz odabir strateških kupaca i uključenja privatnog sektora u diverzificirane kanale prodaje; povećanje izvoza nafte i plina; povećanje naftnih i plinskih strateških rezervi i proizvodnje kako bi se time postigao učinak na međunarodnim tržištima; implementiranje reformi za racionalizaciju vladinih troškova, povećanje poreza i smanjivanje ovisnosti o prihodu od prodane nafte i plina; povećanje udjela Nacionalnog razvojnog fonda kroz dobitke od izvoza nafte i plina; povećanje transparentnosti u financijskim pitanjima i izbjegavanje aktivnosti koje omogućuju korupciju.
Ovaj okvir je Hamenei predstavio 2014., a iranski predsjednik Hasan Rohani je odmah reagirao na taj dekret i objasnio zadatke niza vladinih ustanova te dao pripremu za planiranje i implementiranje tih politika. Brojni odbori su osnovani kako bi se došlo do konkretnih ciljeva. Dobrim dijelom je Hameneijev dekret posljedica napora Irana da smanji svoju ranjivost na vanjske sankcije. Zapravo, sankcije su stvori...
Ekonomija otpora je prvi puta ušla u svakodnevni govor tek 2014. Radi se o ekonomskim politikama koje naglašavaju domaću proizvodnju, promiču gospodarstvo temeljeno na znanju, te smanjuje ranjivost naftnog i plinskog izvoza. Konkretnije, radi se o jačanju domaćih sposobnosti s maksimalnom upotrebom resursa zemlje, a s posebnim fokusom na sudjelovanje nižih i srednjih klasa stanovništva. Također se ova ekonomija temelji na znanju kroz stvaranje i implementiranje sveobuhvatnog znanstvenog plana za državu i promicanje inovacija s krajnjim ciljem da Iran postane prva zemlja po gospodarstvu temeljenom na znanju u cijeloj regiji. Time bi se povećala učinkovitost gospodarskog djelovanja i poboljšala gospodarska konkurentnost, a korištenjem subvencijskih reformi optimizirala bi se konzumacija energije u Iranu, povećalo zapošljavanje i domaća proizvodnja, te se promicala socijalna pravda.
Putem ekonomije otpora iranska država želi pružiti sigurnost hrane i lijekova; upravljati konzumacijom promicanjem lokalnih proizvoda; provesti sveobuhvatnu reformu financijskog sustava prema potrebama države; ciljati na promicanje izvozne robe i usluga kroz pravnu i administrativnu reformu kao i kroz promicanje stranih ulaganja za izvoz; povećati otpor gospodarstva kroz regionalnu i međunarodnu gospodarsku suradnju, posebice sa susjedima ali i kroz diplomaciju; smanjiti ranjivost naftnog i plinskog izvoza kroz odabir strateških kupaca i uključenja privatnog sektora u diverzificirane kanale prodaje; povećanje izvoza nafte i plina; povećanje naftnih i plinskih strateških rezervi i proizvodnje kako bi se time postigao učinak na međunarodnim tržištima; implementiranje reformi za racionalizaciju vladinih troškova, povećanje poreza i smanjivanje ovisnosti o prihodu od prodane nafte i plina; povećanje udjela Nacionalnog razvojnog fonda kroz dobitke od izvoza nafte i plina; povećanje transparentnosti u financijskim pitanjima i izbjegavanje aktivnosti koje omogućuju korupciju.
Ovaj okvir je Hamenei predstavio 2014., a iranski predsjednik Hasan Rohani je odmah reagirao na taj dekret i objasnio zadatke niza vladinih ustanova te dao pripremu za planiranje i implementiranje tih politika. Brojni odbori su osnovani kako bi se došlo do konkretnih ciljeva. Dobrim dijelom je Hameneijev dekret posljedica napora Irana da smanji svoju ranjivost na vanjske sankcije. Zapravo, sankcije su stvori...
