Jedan od najvažnijih projekata 20. stoljeća svakako je bio američki Marshallov plan, službenog naziva "Plan europske obnove". Ova američka inicijativa implementirana je u travnju 1948. te će potrajati 4 godine. No, što je zapravo bio Marshallov plan? Kako nam i njegov službeni naziv otkriva - bio je to plan ekonomskog oporavka Zapadne Europe u režiji SAD-a. Cilj je bio obnoviti ratom razorene regije, ali i pritom ukloniti trgovinske barijere, modernizirati industriju, unaprijediti europski prosperitet i na kraju, ali svakako ne manje bitno - zaustaviti širenje komunizma.
Marshallov plan je istekao 31. prosinca 1951.
Gledajući iz današnje perspektive, moramo se složiti da je Marshallov plan bio uspješan jer sve što je zacrtano je u konačnici i ostvareno. Europa se obnovila, trgovinske barijere su drastično ukinute, komunizam je zaustavljen... a SAD je postao svjetska supersila te ostao jedina svjetska supersila do današnjih dana. I to danas uvelike može zahvaliti upravo Marshallovom planu.
Koliko je zapravo SAD uopće izdvojio za taj mega-projekt? Ukupno 12 milijardi USD što je oko 128 milijardi USD u današnjem novcu. Najveći primatelji američkog novca bili su dva ključna europska saveznika - Velika Britanija (dobila je oko 26% iznosa) i Francuska (oko 18), no znatan novac izdvojen je i za Zapadnu Njemačku (oko 11% ukupnog iznosa) koja je bila zapravo ključna, odnosno ključni cilj bio je spriječiti da se sovjetski utjecaj nastavi širiti dalje prema zapadu, a u to vrijeme, bez velike "kočnice", svakako je i mogao...
Inicijalno je pomoć ponuđena i SSSR-a, no Moskva je to, očekivano, odbila, te naložila svojim saveznicima (primarno Poljskoj i Mađarskoj) da učine isto.
Zanimljiv je bio slučaj Jugoslavije. Ona je inicijalno, dok je bila u dobrim odnosima sa SSSR-om, odbijala američku pomoć. No, nakon raskola Tito-Staljin Jugoslavija postaje neovisna od Moskve i traži pomoć Amerikanaca. Američki lideri bili su vrlo podvojenih mišljenja treba li pomagati Jugoslaviji, jer Tito očito nije bio spreman zauzvrat odustati od komunizma. Na kraju su ipak nevoljko pristali, prvo s manjom pomoći 1949., a u periodu od 1950. do 1953. i znatno više. No, ova pomoć nije službeno bila dio Marshallovog plana.
Marshallov plan pokrenuo je veliku modernizaciju europske industrije i obnovu ekonomijeKoliko je zaista Marshallov plan pridonio obnovi europskih gospodarstava je upitno, a debate po tom pitanju vode se i danas. Prema nekim izračunima utjecaj američke inicijative rezultirao je svega s oko 0,5% rasta BDP-a. No, nije sve bilo samo u novcu (a i taj rast bio je znatan imajući u vidu u kojem padu su bile europske ekonomije!). Ova američka inicijativa "dovela je" Ameriku u Europu i pozicionirala je kao ključnog igrača koji će se sa SSSR-om boriti za utjecaj idućih nekoliko desetljeća. Marshallov plan izvukao je SAD iz izolacije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
