"Svim našim prijateljima i saveznicima mogu poručiti da će Amerika biti ponovo jaka. Amerika će ponovo biti pouzdan prijatelj i saveznik. Konačno ćemo imati koherentnu vanjsku politiku baziranu na američkim interesima i interesima koje dijelimo s našim saveznicima. Izvući ćemo se iz procesa izgradnje nacija i umjesto toga fokusirati na stvaranje stabilnosti u svijetu. Naši trenuci najveće snage došli su kad je politika nadvladala unutarnje podjele. Potrebna nam je nova, racionalna američka vanjska politika informirana od strane najvećih umova i podržana od obje stranke, ali i naših bliskih saveznika. Na taj način smo pobijedili u Hladnom ratu i na taj način ćemo pobijediti u novim i budućim borbama."
Tako se izrazio američki predsjednički kandidat Donald Trump u svom govoru o vanjskoj politici 27. travnja ove godine u washingtonskom hotelu Mayflower. Bio je to govor u kojem je Trump najdetaljnije govorio o svojoj vanjskoj politici i taj su govor neki analitičari nazvali "najviše predsjedničkim". Trumpovi stavovi o vanjskoj politici izgledaju dvosmisleno. S jedne strane njegova predložena rješenja izgledaju jasno i britko, a s druge strane puno toga ostaje nejasno. Što će se događati s vanjskom politikom Sjedinjenih Država ako Trump zaista postane predsjednik? Pitanje je koje dovodi do prijepora.
Hoće li Trump poslati američke kopnene trupe u borbu protiv ISIL-a na Bliskom istoku? Hoće li Vladimiru Putinu dopustiti da radi što želi odnosno hoće li postati njegov blizak saveznik? Hoće li Trump izvesti Ameriku iz NATO-a ako partneri unutar saveza ne počnu sukladno obvezama trošiti 2% svog BDP-a na vojsku? Hoće li bombardirati kineske umjetne otoke u Južnom kineskom moru? Hoće li napasti Iran ili Sjevernu Koreju? Hoće li staviti visoke carine na uvoz robe iz Kine, Japana ili sagraditi zid na granici s Meksikom? Hoće li učiniti ništavnim aktualnim trgovinske ugovore s Europskom unijom i sl.? To su neka od najatraktivnijih pitanja. Sva nose ogromne rizike sa sobom i još opasnije posljedice.
Donald Trump je svoju politiku proklamirao nazivom "America First", tj. Amerika na prvom mjestu. Prema toj logici američka vanjska politika bi se trebala voditi principima da na vodeće mjesto stavlja nacionalne interese Amerike i njezinih građana. To bi se uklopilo u opći Trumpov izborni slogan 'Make America Great Again' (Učinimo Ameriku opet snažnom). Trump se svojim mišljenjima o globalnoj ulozi Amerike zapravo vratio u povijest oživljavajući moto jednog od osnivača SAD-a Johna Adamsa: 'Ne idemo u inozemstvo u potrazi za neprijateljima. Sretni smo vidjeti naše stare neprijatelje da nam postanu prijatelji, a prijatelji postanu saveznici.'
Takva izjava lijepo zvuči, ali u praksi posljednjih 25 godina vidi se kako je američka konvencionalna vanjska politika u krizi....
Tako se izrazio američki predsjednički kandidat Donald Trump u svom govoru o vanjskoj politici 27. travnja ove godine u washingtonskom hotelu Mayflower. Bio je to govor u kojem je Trump najdetaljnije govorio o svojoj vanjskoj politici i taj su govor neki analitičari nazvali "najviše predsjedničkim". Trumpovi stavovi o vanjskoj politici izgledaju dvosmisleno. S jedne strane njegova predložena rješenja izgledaju jasno i britko, a s druge strane puno toga ostaje nejasno. Što će se događati s vanjskom politikom Sjedinjenih Država ako Trump zaista postane predsjednik? Pitanje je koje dovodi do prijepora.
Hoće li Trump poslati američke kopnene trupe u borbu protiv ISIL-a na Bliskom istoku? Hoće li Vladimiru Putinu dopustiti da radi što želi odnosno hoće li postati njegov blizak saveznik? Hoće li Trump izvesti Ameriku iz NATO-a ako partneri unutar saveza ne počnu sukladno obvezama trošiti 2% svog BDP-a na vojsku? Hoće li bombardirati kineske umjetne otoke u Južnom kineskom moru? Hoće li napasti Iran ili Sjevernu Koreju? Hoće li staviti visoke carine na uvoz robe iz Kine, Japana ili sagraditi zid na granici s Meksikom? Hoće li učiniti ništavnim aktualnim trgovinske ugovore s Europskom unijom i sl.? To su neka od najatraktivnijih pitanja. Sva nose ogromne rizike sa sobom i još opasnije posljedice.
Donald Trump je svoju politiku proklamirao nazivom "America First", tj. Amerika na prvom mjestu. Prema toj logici američka vanjska politika bi se trebala voditi principima da na vodeće mjesto stavlja nacionalne interese Amerike i njezinih građana. To bi se uklopilo u opći Trumpov izborni slogan 'Make America Great Again' (Učinimo Ameriku opet snažnom). Trump se svojim mišljenjima o globalnoj ulozi Amerike zapravo vratio u povijest oživljavajući moto jednog od osnivača SAD-a Johna Adamsa: 'Ne idemo u inozemstvo u potrazi za neprijateljima. Sretni smo vidjeti naše stare neprijatelje da nam postanu prijatelji, a prijatelji postanu saveznici.'
Takva izjava lijepo zvuči, ali u praksi posljednjih 25 godina vidi se kako je američka konvencionalna vanjska politika u krizi....
