Rejting agencija Moody’s noćas je stavila 114 europskih financijskih institucija na listu za potencijalno smanjenje kreditnog rejtinga.
Uz 114 europskih financijskih institucija i 17 globalnih je od jutros "pod povećalom".
Vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je ista agencija smanjila kreditni rejting za niz zemalja diljem Europe ovog ponedjeljka.
Između ostalog kreditni rejting je smanjen Italiji, Španjolskoj i Portugalu s upozorenjem kako bi tzv. najviši "AAA" rejting uskoro mogle izgubiti Francuska, Austrija i Velika Britanija.
Na listi koja je objavljena noćas nalaze se i najveće britanske banke poput Barclays, HSBC, Royal Bank of Scotland i Lloyds.
U službenom izvješću agencije Moody’s stoji - "povod je teška i prolongirana kriza u eurozoni, kao i znatni izazovi na tržištima kapitala".
Prema najnovijoj listi agencije Moody’s svaki bankovni dug iza kojeg stoji Francuska, Austrija ili Velika Britanija prebačen je iz statusa "stabilan" u status "negativan".
Na listi za evaluaciju i potencijalno smanjenje kreditnog rejtinga nalaze se i velike američke banke poput Bank of America, Citigroup, JP Morgan, Morgan Stanley i Goldman Sachs.
Na listi od 114 europskih financijskih institucija u kojima je od jutros "stanje uzbune", najveći broj nalazi se u Italiji i Španjolskoj, s preko 20 u svakoj. 9 financijskih institucija u opasnosti nalazi se u Britaniji, 10 u Francuskoj i 7 u Njemačkoj.
Snaga kreditnog rejtinga direktno utječe na visinu kamate - ukoliko primjerice pojedina država ima visok kreditni rejting, to znači da će moći dobiti kredit po boljim uvjetima (nižim kamatama).
Kada se državi snizi kreditni rejting, povećavaju se kamate - sukladno tome sniženje kreditnog rejtinga može imati devastirajući učinak na ekonomiju.
Zašto? Prije svega zbog činjenice da gotovo sve države koje operiraju prema aktualnom ekonomskom modelu, ovise o međunarodnim kreditima za funkcioniranje vlastite ekonomije - od održavanja infrastrukture do isplate mirovina.
Gomilanjem kredita ujedno se gomila i vanjski dug. U "zdravoj" ekonomiji, država bi idealno trebala imati dovoljno visok BDP (ukupna proizvodnja jedne ekonomije) kako bi se krediti mogli na vrijeme vraćati.
Naglo rušenje kreditnog rejtinga država diljem Europe imati će snažan utjecaj na cjelokupnu krizu.
Problem nije samo u tome da će kamate na međunarodne kredita porasti, već i činjenica da mnoge EU ekonomije stagniraju ili im se čak predviđa i pad BDP-a.
U panici se uvode mjere štednje i nastoji se - sada novo potrebni novac - izvuči direktno iz džepova samih građana. To rješenje, ako ga se uopće može zvati "rješenjem", izuzetno je kratkoga vijeka - jer uvođenjem rezova, štednje i ostalih mjera, opada cjelokupan standard građana, kupovna moć, a sukladno tome dolazi do još dublje stagnacije u ekonomiji i problem postaje sve izraženiji.
Kreditne rejting agencije iznose svoje analize, no te analize nisu - kako mnogi smatraju - stvorene na temelju matematičkih formula. Agencije se koriste vlastitom "prosudbom", osobnim iskustvom i dostupnim javnim i privatnim informacijama kako bi odredile kreditni rejting pojedine kompanije, banke ili države.
Zbog toga, a i činjenice da su većina kreditnih agencija iz SAD-a, mnogi dovode u pitanje njihovu prosudbu. Neki čak smatraju kako je politika također upletena u cjelokupan proces.
Ipak, dok se god međunarodni kreditori budu ravnali prema ocjenama i evaluacijama tih agencija, njihova izvješća imati će jako velik značaj za svaku državu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
