X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  540 kn  360 kn (47,78 €)!
NOVO: Od sad mogućnost plaćanja i na rate! 30 kn / mjesečno
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Sloboda novinarstva kao prazna priča? Šokantan slučaj iz Njemačke o kojem se mora znati više: novinarima nezavisnog online lista sude za veleizdaju zbog objave dokumenata u kojima se otkriva priprema masovnog nadzora vlastitog stanovništva

PIŠE: | Foto: Netzpolitik dvojac: Markus Beckedahl (lijevo) drži nagradu za inovaciju koju su ove godine za svoj rad dobili od njemačke Vlade, dok Andre Meister drži sudsku tužbu za veleizdaju koju su dobili, također, zbog svog rada
Objavljeno:
Sloboda novinarstva, što je to? Sloboda pisanja o nebitnim stvarima?Mogućnost pisanja "do mile volje" sve dok se postojeći poredak ne "talasa"? Izgleda da je tako, uvijek je tako i bilo, ali ne samo u tzv. "režimima" trećeg svijeta, već i u navodnim bastionima slobode govora.

Naime, jedan šokantan slučaj dolazi ovog tjedna iz Njemačke. Popularni njemački online list, Netzpolitik.org, redovno piše o važnim internetskim temama kao što je sloboda interneta, sloboda informacija, zaštita podataka i privatnosti. Drugim riječima, pišu o temama koje su postale poprilično bitne mnogima u današnjem svijetu, a naročito u Njemačkoj.

Zašto baš u Njemačkoj? Zato što je američki zviždač Edward Snowden prije dvije godine objavio niz tajnih NSA dokumenata (NSA je američka "Agencija za Nacionalnu Sigurnost", odnosno vodeća špijunska služba) u kojima se potvrđuje kako je Njemačka od strane SAD-a zapravo najšpijuniranija zemlja u Europi.

Otkriveno je i da se špijuniraju brojni njemački dužnosnici, pa čak i sam vrh njemačke Vlade, odnosno njemačka kancelarka Angela Merkel. Na meti je bio, i to godinama, i aktualni njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

Logično, zbog ovih otkrića njemačka javnost je itekako senzibilizirana na pitanje špijunaže, ali i povijesni kontekst pridonosi averziju prema nadzoru. Od Drugog svjetskog rata do 90-ih godina Njemačka je bila podijeljena na (kapitalističku) Zapadnu i (socijalističku) Istočnu Njemačku. Obje su strogo nadzirale vlastito stanovništvo, a u tome je prednjačila istočna strana, odnosno notorna obavještajna služba Stasi (skraćeno od Ministarstvo Državne Sigurnosti).

Nijemci ne vole da ih netko nadzire, niti stranci niti vlastiti. Imaju i pravo. U tom svom pravu možda i prednjače u Europi - prosvjedi protiv raznih oblika cenzure, kršenja privatnosti, invazivnog nadzora i drugih modernih napada na ljudska prava, redovno su najveći u Njemačkoj, naročito u Berlinu.

U Njemačkoj jača Piratska Stranka i drugi pokreti koji zagovaraju političku transparentnost. Stoga ne čudi da je i web stranica Netzpolitik.org postala popularno mjesto za vijesti i informacije.

No, sada se desilo nešto protivno svakom načelu slobode govore - protiv glavnog urednika (Markus Beckedahl) i jednog novinara (Andre Meister) stranice Netzpolitik.org pokrenuta je tužba za veleizdaju i to zbog dva članka koja su objavili na svojim stranicama.

Veleizdaja? Zvuči okrutno i jest okrutno. O čemu se radi? Riječ je o dva članka u kojima se izvještava o procurenim dokumentima njemačke Vlade, o dokumentima u kojima se spominju planovi za dodatni masovni nadzor.

"Objavili smo u proljeće pojedine interne dokumente njemačke tajne službe u kojima se spominje izgradnja masovnog nadzora na društvenim mrežama s brojnim novim zaposlenjima i novim mo...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.