Sloboda novinarstva, što je to? Sloboda pisanja o nebitnim stvarima?Mogućnost pisanja "do mile volje" sve dok se postojeći poredak ne "talasa"? Izgleda da je tako, uvijek je tako i bilo, ali ne samo u tzv. "režimima" trećeg svijeta, već i u navodnim bastionima slobode govora.
Naime, jedan šokantan slučaj dolazi ovog tjedna iz Njemačke. Popularni njemački online list, Netzpolitik.org, redovno piše o važnim internetskim temama kao što je sloboda interneta, sloboda informacija, zaštita podataka i privatnosti. Drugim riječima, pišu o temama koje su postale poprilično bitne mnogima u današnjem svijetu, a naročito u Njemačkoj.
Zašto baš u Njemačkoj? Zato što je američki zviždač Edward Snowden prije dvije godine objavio niz tajnih NSA dokumenata (NSA je američka "Agencija za Nacionalnu Sigurnost", odnosno vodeća špijunska služba) u kojima se potvrđuje kako je Njemačka od strane SAD-a zapravo najšpijuniranija zemlja u Europi.
Otkriveno je i da se špijuniraju brojni njemački dužnosnici, pa čak i sam vrh njemačke Vlade, odnosno njemačka kancelarka Angela Merkel. Na meti je bio, i to godinama, i aktualni njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Logično, zbog ovih otkrića njemačka javnost je itekako senzibilizirana na pitanje špijunaže, ali i povijesni kontekst pridonosi averziju prema nadzoru. Od Drugog svjetskog rata do 90-ih godina Njemačka je bila podijeljena na (kapitalističku) Zapadnu i (socijalističku) Istočnu Njemačku. Obje su strogo nadzirale vlastito stanovništvo, a u tome je prednjačila istočna strana, odnosno notorna obavještajna služba Stasi (skraćeno od Ministarstvo Državne Sigurnosti).
Nijemci ne vole da ih netko nadzire, niti stranci niti vlastiti. Imaju i pravo. U tom svom pravu možda i prednjače u Europi - prosvjedi protiv raznih oblika cenzure, kršenja privatnosti, invazivnog nadzora i drugih modernih napada na ljudska prava, redovno su najveći u Njemačkoj, naročito u Berlinu.
U Njemačkoj jača Piratska Stranka i drugi pokreti koji zagovaraju političku transparentnost. Stoga ne čudi da je i web stranica Netzpolitik.org postala popularno mjesto za vijesti i informacije.
No, sada se desilo nešto protivno svakom načelu slobode govore - protiv glavnog urednika (Markus Beckedahl) i jednog novinara (Andre Meister) stranice Netzpolitik.org pokrenuta je tužba za veleizdaju i to zbog dva članka koja su objavili na svojim stranicama.
Veleizdaja? Zvuči okrutno i jest okrutno. O čemu se radi? Riječ je o dva članka u kojima se izvještava o procurenim dokumentima njemačke Vlade, o dokumentima u kojima se spominju planovi za dodatni masovni nadzor.
"Objavili smo u proljeće pojedine interne dokumente njemačke tajne službe u kojima se spominje izgradnja masovnog nadzora na društvenim mrežama s brojnim novim zaposlenjima i novim mo...
Naime, jedan šokantan slučaj dolazi ovog tjedna iz Njemačke. Popularni njemački online list, Netzpolitik.org, redovno piše o važnim internetskim temama kao što je sloboda interneta, sloboda informacija, zaštita podataka i privatnosti. Drugim riječima, pišu o temama koje su postale poprilično bitne mnogima u današnjem svijetu, a naročito u Njemačkoj.
Zašto baš u Njemačkoj? Zato što je američki zviždač Edward Snowden prije dvije godine objavio niz tajnih NSA dokumenata (NSA je američka "Agencija za Nacionalnu Sigurnost", odnosno vodeća špijunska služba) u kojima se potvrđuje kako je Njemačka od strane SAD-a zapravo najšpijuniranija zemlja u Europi.
Otkriveno je i da se špijuniraju brojni njemački dužnosnici, pa čak i sam vrh njemačke Vlade, odnosno njemačka kancelarka Angela Merkel. Na meti je bio, i to godinama, i aktualni njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Logično, zbog ovih otkrića njemačka javnost je itekako senzibilizirana na pitanje špijunaže, ali i povijesni kontekst pridonosi averziju prema nadzoru. Od Drugog svjetskog rata do 90-ih godina Njemačka je bila podijeljena na (kapitalističku) Zapadnu i (socijalističku) Istočnu Njemačku. Obje su strogo nadzirale vlastito stanovništvo, a u tome je prednjačila istočna strana, odnosno notorna obavještajna služba Stasi (skraćeno od Ministarstvo Državne Sigurnosti).
Nijemci ne vole da ih netko nadzire, niti stranci niti vlastiti. Imaju i pravo. U tom svom pravu možda i prednjače u Europi - prosvjedi protiv raznih oblika cenzure, kršenja privatnosti, invazivnog nadzora i drugih modernih napada na ljudska prava, redovno su najveći u Njemačkoj, naročito u Berlinu.
U Njemačkoj jača Piratska Stranka i drugi pokreti koji zagovaraju političku transparentnost. Stoga ne čudi da je i web stranica Netzpolitik.org postala popularno mjesto za vijesti i informacije.
No, sada se desilo nešto protivno svakom načelu slobode govore - protiv glavnog urednika (Markus Beckedahl) i jednog novinara (Andre Meister) stranice Netzpolitik.org pokrenuta je tužba za veleizdaju i to zbog dva članka koja su objavili na svojim stranicama.
Veleizdaja? Zvuči okrutno i jest okrutno. O čemu se radi? Riječ je o dva članka u kojima se izvještava o procurenim dokumentima njemačke Vlade, o dokumentima u kojima se spominju planovi za dodatni masovni nadzor.
"Objavili smo u proljeće pojedine interne dokumente njemačke tajne službe u kojima se spominje izgradnja masovnog nadzora na društvenim mrežama s brojnim novim zaposlenjima i novim mo...
