Kada se prolomi vijest kako je Sjeverna Koreja spremna na velike ustupke zapadnim silama, prije svega SAD-u, treba je prihvatiti podjednako skeptično kao i iranske najave da se uvodi naftni embargo cijeloj Europi - obje izjave su tek djelomično vjerodostojne, većim dijelom ipak se radi o vanjskopolitičkoj poluzi.
Po pitanju medijskih navoda stvorio se dojam da je Sjeverna Koreja, još jednom, na rubu masovne gladi i kako zbog toga nema drugog izbora nego popustiti zapadu.
Podsjetimo, do sada smo čitali priče kako je "izgladnjela" Sjeverna Koreja odlučila zaustaviti svoj nuklearni program u zamjenu za 240,000 tona američkog žita.
No, izgleda kako situacija nije baš takva. Kako napominje Erich Weingartner, kanadski konzultant za humanitarna pitanja, prema njemu nedostatak hrane uopće nije povod najnovijeg konsenzusa između Sjeverne Koreje i SAD-a.
U svrhu tog argumenta ide i podatak kako je Kina prije samo mjesec dana Sjevernoj Koreji poslala čak 500,000 tona hrane.
Možda je i to jedan od razloga zašto sjevernokorejski mediji očito ne mare previše za trijumfalističke komentare koji posljednja 2 dana dolaze od strane zapadnih medija.
Glavni sjevernokorejski pregovarač, Kim Kye GwanSlužbena državna novinska agencija KCNA piše kako je Sjeverna Koreja uvijek spremna za stabilnost i mir na prostoru korejskog poluotoka.
Po pitanju bilateralnih razgovora 23. i 24.2.2012. u Pekingu, KCNA navodi kako se SAD obvezao da više neće imati "neprijateljski" stav prema Sjevernoj Koreji i da će se poštovati suverenitet zemlje.
Nadalje, SAD je pred sjevernokorejskim delegatima rekao kako sankcije neće ciljati civilni sektor i kako će odustati od sankcija koje direktno štete dobrobiti sjevernokorejskog stanovništva, prenosi KCNA.
Također, predstavnici SAD su naveli kako pristaju na programe razmjene po pitanju kulture, obrazovanja i sporta.
Konkretni pregovori započeti su neposredno prije smrti predsjednika Kim Jong Ila, tako da ovaj sastanak nije - kako su ga mnogi opisali - neka vrsta "popuštanja" od strane njegovog nasljednika, već provođenje identične politike.
Američki predstavnik u bilateralnim pregovorima sa Sjevernom Korejom, Glyn DaviesSjeverna Koreja je zaista spremna na obustavu svojih nuklearnih aktivnosti i dolazak IAEA inspektora, ali uvjeti su daleko rigorozniji no što se to piše u zapadnim medijima. Kao prvo, drastična "izoliranost" Sjeverne Koreje od ostatka svijeta nije potez sjevernokorejskog vodstva, već prije svega rezultat američko-sponzoriranih sankcija koje su na snazi dugi niz godina.
Sjeverna Koreja zbog sankcije nije u stanju pridružiti se međunarodnim ekonomskim organizacijama upravo iz tog razloga. Sankcije nad Sjevernom Korejom imaju jasan cilj - držati zemlju na što nižoj razini razvoja.
Nažalost, takva "strategija" donekle odgovara i Kini - naime, Kina strahuje da bi izlaskom iz izolacije Sjeverna Koreja mogla, baš kao i oni, krenuti putem slobodnog tržišta i sukladno tome više se orijentirati ka Južnoj Koreji, točnije - SAD-u.
Što o svemu misli aktualno sjevernokorejsko vodstvo, teško je reći, no jedno je sigurno - žele da se sankcije nad njihovom zemljom ukinu što prije.
U manjoj mjeri aktualna situacija u Sjevernoj Koreji podsjeća na Kubu. Stari automobili na ulicama Havane nisu izraz ljubavi prema reliktima prošlosti, već direktan utjecaj masovnog ekonomskog embarga od strane SAD-a.
Jasno, s pravom će se netko upitati - SAD je ipak samo jedna jaka država, što je s drugim ekonomskim suradnjama? Pritom treba imati na umu utjecaj kojeg SAD u današnjem svijetu još uvijek ima - nije tajna da će SAD ekonomski "kazniti" svaku državu i/ili kompaniju koja na bilo koji način radi kontra njihove politike sankcija.
Kuba je socijalistička zemlja centralno planske ekonomije i jedna od najrazvijenijih u čitavoj karipskoj regiji, no unatoč tome - podizanje sankcija na Kubi bi dovelo do još većeg ekonomskog napretka, pogotovo zbog činjenice da ima stabilne i "izdržljive" ekonomske temelje.
Dokument organizacije Amnesty International navodi: "ekonomski embargo SAD-a snažno koči ekonomski i socijalni razvoj Kube".
Nije tajna da bi se nešto slično moglo desiti i po pitanju Sjeverne Koreje, podizanje sankcije moglo bi dovesti do znatnog prosperiteta države i velikog izlaska iz trenutačne izolacije.
Sjeverna Koreja ulaže konkretne napore u razbijanju vlastitog izolacionizma, državni mediji sve češće objavljuju vijesti i na engleskom jeziku, a u Pjongjangu je prošle godine otvoren i biro novinske agencije Associated Press.
Da li će Sjeverna Koreja ukinuti nuklearni program - koji joj je glavna poluga po pitanju vanjske politike - zbog 240,000 tona američkog žita? Nipošto, takve konstatacije su običan medijski senzacionalizam bez pokrića. Dogovor o slanju pomoći u hrani, koji je stupio na snagu puno prije održavanja ovih razgovora, isključivo je humanitarnog karaktera i nema nikakve veze s diplomacijom - tako barem tvrde u SAD-u.
Sjeverna Koreja će svoju "polugu" iskoristiti da ostvari svoje interese, a čim se pokaže da ti interesi ne idu u pravcu koji njima odgovara, vratit će se natrag u svoje utaborene redove.
Hillary Clinton rekla je kako su pregovori "obećavajući", ali kako još uvijek postoje "znatne zabrinutosti" oko nuklearnog programa Sjeverne KorejeGotovo identična situacija desila se prije nekoliko godina.
U jesen 2008. održani su tzv. "šesterostranački razgovori" (Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Japan, Rusija, Kina, SAD), tema je bila gotovo identična kao i današnja.
Sjeverna Koreja, za koju se smatralo da još uvijek nema nuklearno oružje, napravila je mnoge ustupke i dala mnoga obećanja. Uskoro je na državnoj televiziji objavljena i video snimka kako ruše jedan od nuklearnih reaktora. Prethodno su u zemlju pušteni IAEA inspektori, a SAD je uklonila Sjevernu Koreju s liste "zemalja koje sponzoriraju terorizam".
No tada su SAD, kako to i inače često čine, na prvu naznaku "popuštanja" krenuli s diplomatskom ofenzivom - inzistirali su da Sjeverna Koreja dopusti daleko intruzivniju inspekciju, tražilo se da njihovi inspektori mogu dobiti pristup "svakom području, strukturi i lokaciji" diljem zemlje gdje god posumnjaju da se jednom možda vodio nuklearni program.
Rusija i Kina su upozorili SAD da "previše pritišću" Sjevernu Koreju i da to neće završiti najbolje po pitanju diplomatskih razgovora. Upravo tako je i bilo - na prvi znak američke agresivne diplomacije, Sjeverna Koreja odmah se povukla s pregovaračkog stola.
Razgovori su se raspali, a 25.5.2009. američka geološka služba zabilježila je "seizmičku aktivnost" magnitude 4,7 na prostoru Sjeverne Koreje. Uskoro je došla i međunarodna potvrda - od danas Sjeverna Koreja je i službeno nuklearna sila. Informaciju je potvrdio i tadašnji direktor agencije IAEA, Mohamed ElBaradei.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.