Saudijska Arabija nalazi se u krizi kakvu ne pamti - barem ne njen mladi prijestolonasljednik Mohammed bin Salman (rođen 1985. godine). U trenutku pisanja ovog teksta još nije sasvim sigurno na koju stranu će slučaj Khashoggi prevagnuti - čini se kako će uvelike ovisiti i o Turskoj koja bi mogla objavom snimki njegovog smaknuća u saudijskom konzulatu u Istanbulu dodatno pojačati teoriju da je iza svega stajao upravo prijestolonasljednik MbS. Ako se to desi čak i Trump, koji se ovih dana poprilično potrudio da zaštiti svoje saveznike u Rijadu, morat će promijeniti ton, a saudijsko-američki odnosi više neće biti isti.
Ukoliko se to dogodi dvije su mogućnosti: vlasti u Saudijskoj Arabiji smijenit će prijestolonasljednika i krenuti s obnovom odnosa prema Zapadu - ili - MbS će se održati na vlasti (na neki način velikom čistkom već se pripremio na ovakve izazove) i Saudijska Arabija pokušat će uzvratiti udarac na pritiske.
Pretpostavimo da će doći do scenarija gdje Rijad uzvraća udarac. Kako bi to moglo izgledati? Saudijski ministar energetike, Khalid al-Falih, jutros je rekao nešto značajno - ističe kako Saudijska Arabija "ne planira ponoviti naftni embargo iz 1973. godine". No, sama činjenica da se ta godina, vrlo važna za Saudijsku Arabiju, uopće spominje već je poprilično zanimljiva.
Prije nego se osvrnemo na događaje iz 1973. pogledajmo što je još saudijski ministar energetike imao za reći, u razgovoru za rusku novinsku agenciju TASS - ističe da ako bi cijena nafte porasla to bi usporilo globalnu ekonomiju te dovelo do nove recesije. "Ne mogu vam garantirati da cijena neće otići preko 100 USD po barelu. Uskoro kreću sankcije prema Iranu i nitko ne zna kakav će onda biti iranski izvoz. Nadalje, potencijalna smanjenja moguća su i u zemljama kao što su Libija, Nigerija, Meksiko i Venezuela. Ako 3 milijuna barela dnevno nestane, mi ne možemo nadoknaditi takve količine. Zato ćemo trebati koristiti naftne rezerve", rekao je.
Navodi kako će Saudijska Arabija uskoro povećati svoj kapacitet s 10,7 milijuna barela dnevno na 11 milijuna. Također navodi kako je gornji kapacitet Saudijske Arabije 12 milijuna dok bi njihov zaljevski saveznik, UAE, mogao dodati još oko nekih 0,2 milijuna barela po danu. "Imamo poprilično ograničene rezervne kapacitete i već ih poprilično koristimo", rekao je. Također je istaknuo kako bi oko globalne potrebe, ali tek iduće godine, mogli pomoći Brazil, Kazahstan i SAD.
Sve što je rekao Khalid al-Falih je točno, no kako i sam ističe, on je ministar energetike, njegov posao je energetska stabilnost i provođenje zahtjeva koji mu dolaze od strane viših krugova vlasti iz Rijada.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
