Jemenski separatisti okružili su predsjedničku palaču u privremenom glavnom gradu Adenu i sada kontroliraju cijeli grad. Napetosti između separatista i vlade izbile su u sukob krajem siječnja, a samo u prvom vikendu borbi poginulo je oko 40 osoba. Južni jemenski grad je de facto glavni grad zemlje od 2014. godine, kada su Hutijevski pobunjenici preuzeli kontrolu nad Sana'om. Stanje u Jemenu je sada ovakvo: predsjednik Abedrabo Mansur Hadi, kojega podupire Saudijska Arabija, i dalje živi u Rijadu. Bivše neovisne države Sjeverni i Južni Jemen ujedinjene su 1991. godine pod predsjednikom Ali Abdulahom Salehom, koji je ubijen u prosincu u Sana'i u borbi s Hutijima. Hutijevski pobunjenici nadziru većinu sjevernog dijela Jemena. Jug je dom Južnog prijelaznog vijeća, separatističkog tijela koje želi ponovno osamostaliti Južni Jemen. Nakon što su okružili Aden, postavila su se pitanja koliko bi Rusija mogla pomoći u ovom sukobu.
Samo tjedan dana prije tog događaja, jemenski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Abdul-Malik al-Mehlafi otputovao je u Moskvu tražeći ruski pritisak na Iran i zaustavljanje iranske potpore hutijevskim pobunjenicima i iransko uplitanje u unutarnje stvari Jemena. Ovaj neočekivan posjet naglašava moguć zaokret u ruskom gledanju na sukob u Jemenu. U 2016. godini, većina analitičara označilo je ruski stav proiranskim, te su gledali na Moskvu kao potporu šijitskih Hutijevskim borcima koji su u sukobu protiv vlade u Adenu koju podupiru Saudijci i UN. No, danas se ta pozicija mijenja prema više neutralnijem mogućem medijatoru.
Ruski novi pristup se možda pojasnio prošlog ljeta, kada je Moskva prihvatila novog jemenskog veleposlanika kojega je izabrao Hadi. Moskva je triput prije odbacila ambasadora iz Adena. Na višoj razini, novi rusko-jemenski odnosi također odražavaju rusko-saudijsko približavanje, što je okrunjeno posjetom saudijskog kralja Salmana Moskvi prošlog listopada. Nakon što je početkom prosinca ubijen bivši jemenski predsjednik Saleh, to je za Kremlj bio točka preokreta, kada se više ne može vjerovati Hutijevskoj strani u Jemenu.
Moskva je postepeno gradila svoju aktivnost u Jemenu najviše jer su ju međunarodni i regionalni akteri pritiskivali za osiguravanjem stalne vojne prisutnosti u strateškim vodama Crvenog mora i tjesnaca Bab el-Mandeb. Čak i daleke zemlje poput Kine i Japana imaju svoje vojne baze tamo, da se ne govori o Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim arapskim emiratima, Egiptu i Turskoj. Prema izvještajima iz 2016. godine, Saudijska Arabija gradi vojnu bazu u Džibutiju, a Sudan je Turskoj predao otok Suakin, dok su u Eritreji svoju vojnu prisutnost zasnovali Emirati i Egipat. Rusi, međutim, nisu otvorili svoju bazu. Moskva pokušava pratiti razvoj u Jemenu održavanjem kontakata sa svim zainteresiranim d...
Samo tjedan dana prije tog događaja, jemenski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Abdul-Malik al-Mehlafi otputovao je u Moskvu tražeći ruski pritisak na Iran i zaustavljanje iranske potpore hutijevskim pobunjenicima i iransko uplitanje u unutarnje stvari Jemena. Ovaj neočekivan posjet naglašava moguć zaokret u ruskom gledanju na sukob u Jemenu. U 2016. godini, većina analitičara označilo je ruski stav proiranskim, te su gledali na Moskvu kao potporu šijitskih Hutijevskim borcima koji su u sukobu protiv vlade u Adenu koju podupiru Saudijci i UN. No, danas se ta pozicija mijenja prema više neutralnijem mogućem medijatoru.
Ruski novi pristup se možda pojasnio prošlog ljeta, kada je Moskva prihvatila novog jemenskog veleposlanika kojega je izabrao Hadi. Moskva je triput prije odbacila ambasadora iz Adena. Na višoj razini, novi rusko-jemenski odnosi također odražavaju rusko-saudijsko približavanje, što je okrunjeno posjetom saudijskog kralja Salmana Moskvi prošlog listopada. Nakon što je početkom prosinca ubijen bivši jemenski predsjednik Saleh, to je za Kremlj bio točka preokreta, kada se više ne može vjerovati Hutijevskoj strani u Jemenu.
Moskva je postepeno gradila svoju aktivnost u Jemenu najviše jer su ju međunarodni i regionalni akteri pritiskivali za osiguravanjem stalne vojne prisutnosti u strateškim vodama Crvenog mora i tjesnaca Bab el-Mandeb. Čak i daleke zemlje poput Kine i Japana imaju svoje vojne baze tamo, da se ne govori o Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim arapskim emiratima, Egiptu i Turskoj. Prema izvještajima iz 2016. godine, Saudijska Arabija gradi vojnu bazu u Džibutiju, a Sudan je Turskoj predao otok Suakin, dok su u Eritreji svoju vojnu prisutnost zasnovali Emirati i Egipat. Rusi, međutim, nisu otvorili svoju bazu. Moskva pokušava pratiti razvoj u Jemenu održavanjem kontakata sa svim zainteresiranim d...
