Tijekom sastanka u Moskvi 11. siječnja, predsjednici Rusije, Armenije i Azerbajdžana razgovarali su o situaciji nakon prekida vatre u sukobu oko Nagorno-Karabaha (NK). Mirovne snage Ruske Federacije smještene u NK i dalje su jamac prestanka borbi. Dosadašnja praksa pomirenja u Rusiji razlikuje se od prakse mirovnih operacija UN-a i jača rusku vojnu poziciju u regiji. Izazov za nju bit će rastuće ambicije Turske na Južnom Kavkazu, kao i nedostatak dogovorenog statusa NK-a, što bi u budućnosti moglo dovesti do nastavka vojnih operacija na ovom teritoriju. Sporazumom između Azerbejdžana i Armenije, potpisanim pod pokroviteljstvom Rusije 9. studenoga 2020., okončana je 44-dnevna vojna operacija u NK-u i drugim područjima koja su Armenci zadržali izvan sporne regije. Nadzor nad provedbom sporazuma povjeren je ruskim mirovnim snagama raspoređenim na teritoriju NK i Lačinskom koridoru. Jezgru mirovnog kontingenta čine postrojbe 15. zasebne motorizirane brigade iz Središnjeg vojnog okruga s ukupno 1.960 vojnika. Njihov je zadatak očistiti područje, pomoći u povratku izbjeglica i nadzirati provedbu primirja od strane dion...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se