Velike države uvijek su stvarale velika partnerstva. Ne treba ići daleko u prošlost da se uvidi značaj saveza. Npr. u 20. stoljeću savezi Antante i Velike Trojice odnijeli su pobjedu u dva svjetska rata i usmjerili daljnji tijek povijesti. U novije doba osim multilateralnih saveza poput Europske unije i BRICS-a stvaraju se i snažna bilateralna partnerstva. Svima je poznato višestoljetno partnerstvo Francuske i SAD-a, ali u novije doba pojavilo se jedinstveno partnerstvo između Rusije i Brazila te ono zaslužuje poseban osvrt.
'Brazil je naš strateški partner u Latinskoj Americi. Naši odnosi su utemeljeni na dugačkoj povijesti, obostranom respektu i povjerenju. Imamo zajedničku viziju trenutne situacije u međunarodnim odnosima. Radimo zajedno u različitim međunarodnim formatima, uključujući BRICS', izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u rujnu 2015.
Sve bolji odnosi između sibirske i amazonske sile pretvorili su se u strateško partnerstvo koje je važno jer mijenja svjetski politički poredak iz smjera unipolarnosti prema multipolarnosti. Bilateralne odnose između Moskve i Brazilije karakteriziraju snažna i sve veća politička, trgovinska, vojna, tehnološka i znanstvena suradnja. Također, savez dviju sila osnažen je zajedničkom svemirskom i telekomunikacijskom kooperacijom.
Naravno, rusko-brazilski savez nije nastao ni iz čega već se kreirao korak po korak. Dvije zemlje su uspostavile diplomatske odnose 1945. Tijekom Hladnog rata imale su neutralne odnose većinom zbog prostorne razdvojenosti te je suradnja bila manjeg značaja. Nakon osamostaljenja Rusije 1991. krenulo je unapređivanje veza pa je zato 1997. potpisan Brazilsko-ruski sporazum o suradnji. 2001. osnovana je Brazilsko-ruska vladina komisija. Od 2003. dolaskom ljevičarskog predsjednika Lule da Silve odnosi su počeli doživljavati nagli uzlet. Vladimir Putin je posjetio Brazil 2004. U listopadu sljedeće godine tijekom Lulinog posjeta Moskvi, dvojica predsjednika potpisala su Strateški savez Brazila i Rusije. Zahvaljujući savezu brazilski astronaut Marcos Pontes poslan je u svemir. Krajem 2008. tijekom posjeta predsjednika Medvedeva Brazilu, dvije zemlje su potpisale ukidanje viza i suradnju u svemirskoj, energetskoj i obrambenoj industriji. Moskva i Brazilija se sve više povezuju, a Putin je 2014. bio po drugi puta u Brazilu. Česti su diplomatski posjeti najviših državnih dužnosnika. Postoji mogućnost da bi ove godine brazilski predsjednik Michel Temer mogao posjetiti Rusiju.
Za razliku od vremena Hladnog rata kad su se zemlje povezivale radi ideologije, Brazil i Rusiju u suvremenom i dinamičnom svijetu nije povezala zajednička ideologija već je Rusija s Brazilom i drugim Latinskoameričkim zemljama: Kuba, Venezuela, Nikaragva, Bolivija, Ekvador, Argentina... počela naširoko surađivati radi obostranog opipljivog interesa i koristi. Zbližavanje Rusije i zemalja Srednje i Južne Amerike povoljno je djelovalo na rusko javno mnijenje, tj. percepciju javnosti. 2016. Kuba, Venezuela i Brazil našli su se na listi top 10 država najprijateljskiji raspoloženih prema Rusiji.
Brazil je zajedno s Rusijom, Kinom i Indijom postao osnivački član BRIC-a (koji će se kasnije nazvati BRICS ulaskom Južne Afrike 2010.) organizacije koja okuplja gospodarstva u razvoju. Cilj BRICS-a je privrženost multipolarnom svijetu, a Brazil je zagovornik upravo takvog svjetskog uređenja koje je eufemizam za ograničenje imperijalne moći SAD-a. Brazil i Rusija kao zemlje članice BRICS-a dobivaju i formalno priznanje statusa svjetskih sila. Brazilu BRICS daje priliku ekonomskog razvitka, nove sposobnosti inovacije, intelektualnih vlasničkih prava te još bolji održivi razvoj (Brazil već neko vrijeme prednjači u tom polju npr. u korištenju alkohola bioetanola za pogon automobila).
2015. trgovinska razmjena dvije zemlje je iznosila 4.7 milijardi $. U travnju 2016. potpisan je ugovor o instaliranju ruskog optoelektroničkog kompleksa s ciljem detektiranja svemirskih krhotina u brazilskom opservatoriju. U studenom je objavljeno da će ruski satelit Canopus postati dio Skupine zajedničkog daljinskog očitavanja konstelacije satelita zemalja BRICS-a.
Početkom travnja ove godine Rusija je završila isporuku Igla-S projektila (ručni-bacač) u Brazil koji razmatra kupnju još moćnijih ruskih obrambenih sustava. Brazil posjeduje najmoćniju vojsku u Latinskoj Americi, ali njena snaga je uzdrmana najgorom recesijom u povijesti Brazila i velikom političkom krizom koja je nastala zbog svih događanja oko smjene bivše predsjednice Dilme Rousseff.
Ovih dana je i objavljeno da dvije vlade rade na tome da se bilateralna trgovinska razmjena proširi na 10 milijardi $ u sljedećih pet godina. Brazilci žele proširiti mliječni i mesni izvoz u Rusiju (govedina, svinjetina i perad), a ruske vlasti žele povećati izvoz ribe, naročito bakalara. Brazil je postao jedan od glavnih opskrbljivača Rusije hranom: meso, šećer, kava, uljna sjemena, duhan, voće, povrće. Zanimljivo je da oko 70% ruskog izvoza u Brazil i Latinsku Ameriku čine napredni tehnološki i znanstveni proizvodi za razliku od zapadnih zemalja koji redovito kupuju uglavnom samo ruske energente.
Tijekom posljednjih petnaestak godina zahvaljujući lijevim vladama Lule i Rousseff Brazil se povezao s Rusijom, ali i drugim silama zagovarateljicama multipolarnog geopolitičkog poretka što nije po ukusu Washingtona. Amerikanci su bili zauzeti događajima na Bliskom i Dalekom istoku i Ukrajini dok nisu uspjeli kontrolirati 'proruske' aktivnosti Brazilaca. A i pitanje je koliko bi mogli jer Brazil nije više sinonim za bijedu siromašne države Trećeg svijeta već država u naglom razvoju čija je ozbiljnost nagrađena događajima kao što su bili Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. i Olimpijske igre 2016. Neki analitičari spominju mogućnost uloge CIA-e u svrgavanju Rousseff kako bi se promijenio vanjskopolitički kurs Brazilije. Možda i jest CIA bila u to upletena, ali Rousseff nije smijenjena zbog američkog miješanja već zbog spletkarenja političkih elita u Brazilu koje su procijenile da tako mogu doći lakše do vlasti nego izborima.
Bilo kako bilo, usprkos svrgavanju ljevičarske predsjednice Rousseff i dolaskom Michaela Temera, Brazil će ostati u sjajnim odnosima s Rusijom ponajviše zbog trgovine, ali i položaja Brazila u svijetu. Brazil neće napustiti BRICS jer bi to bio težak udarac naporima nove administracije da ponovo ujedini naciju te bi se smanjilo mogućnosti ekonomskog razvoja. Umjesto bezuvjetnog okretanja Washingtonu i zatvaranja vrata Moskvi, brazilski potezi unutar BRICS-a će se prilagoditi pa neće ići u pravcu ometanja poslovanja multinacionalnih korporacija i potkopavanja moći SAD-a već jačanju odnosa s drugim članicama BRICS-a na način koji će biti prihvatljiv za sve: Istok i Zapad.
Politička i ekonomska kriza u Brazilu je nepovoljno djelovala na odnose Brazilije s drugim zemljama pa i na veze s Rusijom, ali u budućnosti odnosi bi trebali samo jačati. Dvije zemlje imaju veliki obostrani interes u područjima poljoprivrede, energetike, održivog razvoja, svemirske i vojne suradnje. No povrh svega, Brazil i Rusija povezali su se kako bi zajedno bili snažniji i izborili si bolji politički položaj u svijetu.
Rusija je već danas supersila, a Brazil je potencijalna supersila ogromnih kapaciteta zbog svojih demografskih, prostornih i ekonomskih potencijala. Rusija npr. može pomoći Brazilu da zadobije stalni status u Vijeću sigurnosti UN-a, a Brazil može zahvaljujući sve imućnijim svojim potrošačima olakšati trgovinsku blokadu Rusije koju su nametnule Sjedinjene Države i EU. Partnerstvo država dijametralno različitih klima: tropske kišne šume i sibirske pustinje obećava zanimljiv tijek međunarodnih odnosa u godinama koje dolaze. Brazilsko-ruskom savezu pogoduje činjenica da se države nalaze na različitim kontinentima pa ne može doći do kolizije sfera utjecaja u susjedstvu. Brazilske i ruske vlasti bez obzira na politički predznak nastavit će produbljivanje bilateralnih veza jer kroz partnerstvo oboje mogu samo dobiti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
