Uvod
Glazba je bila važan dio ljudskog društva kroz čitavu povijest. U svim vremenskim razdobljima ljudi su stvarali i slušali različitu glazbu te se i do dan-danas to nije promijenilo, a vjerojatno nikad ni neće. Ono što glazbu čini povezanu s ekonomijom je njena okrenutost tržištu, a to ćemo objasniti na jednom primjeru.
Svi mi ili volimo slušati ili volimo stvarati glazbu. Da bi netko mogao stvarati glazbu mora biti obučen za to, a to znanje stječe se ili u različitim glazbenim školama ili na privatnim satima. Glazbu koju izvodi neki amater skladao je netko drugi, a instrumente koje koristi proizvela je neka određena industrija. Kada mi uživamo u nečijoj glazbenoj izvedbi, obično su te izvedbe organizirane od strane crkve ili neke koncertne organizacije koje zapošljavaju profesionalne glazbenike. U najnovije vrijeme glazba se vrlo brzo širi internetom. Iz ovog primjera vidimo da u proizvodnji glazbe sudjeluju mnoge institucije, organizacije i industrije što onda glazbu dovodi u vezu s ekonomijom.
U Sjedinjenim Američkim Državama, kao najbogatijoj zemlji svijeta, 1998. godine bilo je 183 000 ljudi koji su bili zaposleni kao glazbenici i/ili skladatelji. U 1996. godini prodaja glazbenih snimaka dosegla je vrtoglavih 12,5 milijardi $, a prodaja instrumenata 1,17 milijardi. Glazbeni izdavači u 1997. godini imali su prodaju od 1,36 milijardi $. Od otprilike 350 glazbenih orkestara u SAD-u, njih 45, od 2001. do 2002. godine, imalo je zajednički budžet od 1,14 milijardi $, a sama Metropolitan Opera u New Yorku, 2003. godine imala je budžet od 197 milijuna dolara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.