Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko dopao je u osobnu nemilost Vladimira Putina koji mu već tjednima ne odgovara na telefonske pozive. Porošenko se počeo žaliti okolo da ruska strana 'ne podiže slušalicu', pa su nedavno Angela Merkel i Francois Hollande pozvali Putina da ga pitaju da li bi on ipak razgovarao s ukrajinskim predsjednikom u formatu 'Normandijske četvorke' koju čine njih četvero. Taj poziv nije imao učinka, te je telefonsko zasjedanje održano u troje.
Bilo je to 16. kolovoza. Njih troje, bez Putina, razgovarali su u okrnjenom Normandijskom formatu, koji praktički više ne postoji. Porošenko se pokušao opravdati u javnosti, navodeći da je svojim sugovornicima iz Njemačke i Francuske objasnio da 'optužbe Moskve protiv Ukrajine za navodne subverzivne aktivnosti na poluotoku (Krimu) služe za diskreditaciju Kijeva u očima međunarodnih partnera'.
Merkel i Hollande nisu spomenuli Krim, koji i nije dijelom Minskog sporazuma sklopljenog u veljači prošle godine, nego su naglasili da i dalje insistiraju na rješavanju sukoba u Donbasu isključivo političkim i diplomatskim sredstvima. Predsjednik Francuske i kancelarka Njemačke podsjetili su da se sve strane moraju pridržavati Minskog sporazuma i što je prije moguće ispuniti ga.
Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) priopćila je 10. kolovoza da je spriječila terorističke napade na Krimu, koje je pripremala obavještajna služba ukrajinskog Ministarstva obrane. U akciji obrane granice i zarobljavanja višečlane skupine, poginuo je pripadnik FSB-a. Putin je tada prokomentirao da se Kijev okrenuo terorizmu umjesto da pokušaju riješiti ukrajinsku krizu na miran način. On je ocijenio da Kijev igra 'opasnu igru', te da Moskva ne može okrenuti glavu, jer je ubijen pripadnik njenih snaga.
Od tada je Putin prekinuo sve kontakte s Porošenkom, kao što je to prošle godine učinio s turskim predsjednikom Erdoganom nakon što su turske snage srušile ruski zrakoplov Su-24 nad sirijsko-turskom granicom 24. studenog. Kada je raskinuo veze s Erdoganom, Putin ga je optužio za suradnju s ISIL-om, dakle za terorizam, kao i za pogibiju dvojice ruskih pilota. Ovoga puta za smrt ruskog vojnika optužio je Porošenka, navodeći kako je 'Ukrajina prešla od pregovora na teror'. Scenarij je sličan, tako reći isti.
Istoga dana kada se požalio Hollandeu i Merkel, Porošenko je pokušao stupiti u vezu s Putinom kada je od predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva zatražio posredničke usluge. 'Nedavno me je nazvao Porošenko. Rekao je da nema većinu u parlamentu da bi proglasio posebni status za Donbas i drugu regiju. Mislim da je on sklon pronalaženju kompromisa, ali da drugi nisu. Ta pitanja svakako opterećuju Rusiju, ali nisu nerješiva', kazao je Nazarbajev Putinu kada ga je posjetio 16. kolovoza. Ruski mediji su prenijeli da je...
Bilo je to 16. kolovoza. Njih troje, bez Putina, razgovarali su u okrnjenom Normandijskom formatu, koji praktički više ne postoji. Porošenko se pokušao opravdati u javnosti, navodeći da je svojim sugovornicima iz Njemačke i Francuske objasnio da 'optužbe Moskve protiv Ukrajine za navodne subverzivne aktivnosti na poluotoku (Krimu) služe za diskreditaciju Kijeva u očima međunarodnih partnera'.
Merkel i Hollande nisu spomenuli Krim, koji i nije dijelom Minskog sporazuma sklopljenog u veljači prošle godine, nego su naglasili da i dalje insistiraju na rješavanju sukoba u Donbasu isključivo političkim i diplomatskim sredstvima. Predsjednik Francuske i kancelarka Njemačke podsjetili su da se sve strane moraju pridržavati Minskog sporazuma i što je prije moguće ispuniti ga.
Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) priopćila je 10. kolovoza da je spriječila terorističke napade na Krimu, koje je pripremala obavještajna služba ukrajinskog Ministarstva obrane. U akciji obrane granice i zarobljavanja višečlane skupine, poginuo je pripadnik FSB-a. Putin je tada prokomentirao da se Kijev okrenuo terorizmu umjesto da pokušaju riješiti ukrajinsku krizu na miran način. On je ocijenio da Kijev igra 'opasnu igru', te da Moskva ne može okrenuti glavu, jer je ubijen pripadnik njenih snaga.
Od tada je Putin prekinuo sve kontakte s Porošenkom, kao što je to prošle godine učinio s turskim predsjednikom Erdoganom nakon što su turske snage srušile ruski zrakoplov Su-24 nad sirijsko-turskom granicom 24. studenog. Kada je raskinuo veze s Erdoganom, Putin ga je optužio za suradnju s ISIL-om, dakle za terorizam, kao i za pogibiju dvojice ruskih pilota. Ovoga puta za smrt ruskog vojnika optužio je Porošenka, navodeći kako je 'Ukrajina prešla od pregovora na teror'. Scenarij je sličan, tako reći isti.
Istoga dana kada se požalio Hollandeu i Merkel, Porošenko je pokušao stupiti u vezu s Putinom kada je od predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva zatražio posredničke usluge. 'Nedavno me je nazvao Porošenko. Rekao je da nema većinu u parlamentu da bi proglasio posebni status za Donbas i drugu regiju. Mislim da je on sklon pronalaženju kompromisa, ali da drugi nisu. Ta pitanja svakako opterećuju Rusiju, ali nisu nerješiva', kazao je Nazarbajev Putinu kada ga je posjetio 16. kolovoza. Ruski mediji su prenijeli da je...
