Većina analiza tzv. Islamske države (IS, ISIL ili po arapskom akronimu Daeš) u 2018. usredotočena je na kolaps kalifatskog projekta u Iraku i Siriji i pokušava ocijeniti buduću taktiku grupe kao globalnog terorističkog i pobunjeničkog pokreta. Manje pozornosti je posvećeno teološkim i ideološkim razlikama koje su postale izraženije tijekom vremena i koje se ponajprije odvijaju na Telegramu, alatu za digitalno emitiranje poruka. Općenito govoreći, te se podjele odnose na pitanja takfira (izricanje da je netko nemusliman, što postaje kontroverzno kada se primjenjuje na one koji tvrde da su povezani s islamom), "izgovor u neznanju" (ideja da nečije neznanje može biti prepreka za objavljivanje takfira na njega za određeni čin koji počini) i treći 'poništitelj' islama (onaj koji ne izgovara takfir na nevjernika odnosno sumnja u njegovu krivnju da je nevjernik).
Moderna ideja takfira je objelodanjena u radovima neosalafija Sajeda Kutba, Egipćanina koji je bio jedan od intelektualnih predvodnika Muslimanskog bratstva. Poznati novelist, Kutb je proveo neko vrijeme u Sjedinjenim Državama, gdje je upoznao koncepte slobode, individualizma i materijalizma, te utvrdio da su ovi temelji američkog društva izvorište društvenih problema, konzumerizma, seksualne diskriminacije i promiskuiteta, što vodi svijet u stanje džahilije, odnosno neznanja i razdoblja kada Arapi nisu poznavali božansku mudrost i vodstvo, a najčešće se odnosi na predislamsku Arabiju. Prema ovom uvjerenju, džahilija je rezultat ljudskog nepoštivanja Božanskih zapovjedi. Kutb je bio mišljenja da samo islam može osigurati pravdu, jer su sami temelji islama jednakost, društvena kohezija i zajednica.
Kutb je upozorio da Egipat ide krivim smjerom kroz naserizam, a toj se kritici pridružio i al-Azhar, najveće i najstarije sveučilište sunitskog svijeta (koje su, ironično, osnovali šijitski Fatimidi, na čelu s vojskovođom hrvatskog porijekla). Kritičar modernog svijeta i egipatskog društva zadobio je mnogobrojno sljedbeništvo, iako je uzrokovao i raskol zbog zaokreta Muslimanskog bratstva prema konzervativizmu i političkom nasilju. Vodstvo organizacije nije bilo sigurno u Kutbove ideje o džahiliji, apsolutnoj suverenosti Boga i pojavi takfira, koji je pozivao na ekskomunikaciju velikog broja muslimana koji nisu prihvaćali Kutbove ideje. Takfiristička orijentacija je izravna posljedica stanja džahilije, smatrao je Kutb, jer muslimansko društvo i dalje živi u neznanju, te se njegovi pripadnici mogu smatrati nevjernicima (kafir), što vodi procesu anateme ili ekskomunikacije (takfir) u društvu. Protiv njih je moguća i oružana borba, i upravo u to vrijeme dolazi do legitimizacije nasilne borbe između Bratstva i egipatske države. Kutb je prvi mislilac nakon Drugog svjetskog rata koji je pozivao na povratak totalnom islamu, odnosno sustavu u kojemu će islam vladati svim vidovima života. Prema tom shvaćanju, islam jednostavno ima odgovor na sva pitanja, bila ona iz ovog svijeta ili idućeg, zagrobnog. Samo potpuna predaja Bogu može osloboditi čovjeka, smatrao je Kutb. Njegove su ideje i dalje prisutne u suvremenim političkim pokretima, a posebice u takfirističkim organizacijama koje koriste terorizam za ostvarivanje 'čistog' islamskog društva, nalik onom u doba salafa.
No, kako utvrditi da je netko nevjernik? U Daešu dolazi do velikih raskoraka po tom pitanju. U početku, "umjereniji" trend utjelovljen u bahreinskom učenjaku i višem članu Daeša Turkiju al-Binaliju imao je utjecaj, kao što je odbacivanje ideje apsolutnog takfira, dopuštajući izgovor u neznanju u određenim okolnostima i odbacivanje ideje takfira kao principa / temelja islama. Tijekom vremena, al-Binali i istomišljenici shvatili su da te koncesije pridonose "ekstremističkom" trendu. Problem je došao do izražaja kada je Delegirani odbor (opće upravno tijelo Daeša) u svibnju 2017. objavio izjavu o pitanjima doktrine. Izjava je zapravo označila preokret od izjave iz svibnja 2016. koju je izdao Središnji ured za praćenje Šari'a Divan (tijela osnovanog za ocjenu određenih administrativnih odjela Daeša), jer je delegirani odbor sada potvrdio da je takfir idolopoklonika bio među otvorenim načelima religije, koje bi trebalo biti poznato prije poznavanja molitve i drugih obveza. Ta je ideja zapravo bila kritizirana u izjavi iz svibnja 2016. kao potencijalno vodeća u lanac takfirističkog iživljavanja - što je al-Binali zabilježio u vrlo kritičnom odgovoru na izjavu iz svibnja 2017. godine.
Al-Binali je poginuo u zračnom napadu zapadne koalicije 2017. i nije doživio da se potvrdi, barem djelomično, kada je delegirani odbor povukao svoju izjavu iz svibnja 2017. U rujnu 2017. Daeš je izdao novu audio seriju kako bi razjasnio pitanja doktrine, kao što je odbacivanje ideje takfira kao temelja religije. Od tada su se pojavile tri različite online debate. Prvi su otpadnici, prvenstveno zastupljeni u tri medijske zaklade – Knowledge Heritage, Al-Maaraj Media i al-Wafa Media. Od tih zaklada, al-Wafa Media je najstariji. Zaklada za nasljeđe znanja je možda najzanimljivija jer je objavila veliku količinu materijala znanstvenika Daeša koje je (npr. Al-Binali) sačuvala bez autorizacije organizacije. Disidente karakterizira snažna potpora al-Binaliju i drugim učenjacima u organizaciji za koju smatraju da nose ispravan "umjereni" trend (npr. jordanski Abu Jakub al-Magdisi). Iako su zadovoljni povlačenjem stava delegiranog odbora iz izjave iz svibnja 2017., disidenti vjeruju da "ekstremisti" još uvijek imaju neprimjeren utjecaj u Daešu, posebno u medijima. Zaklada za baštinu znanja objavljuje prilično redovite informacije o tome što tvrdi da su progoni učenjaka poput al-Magdisija u rukama tih ekstremista.
Srednjolinijska struja su pristaše službenog medijskog sustava Daeša, većinom oko lista Dabik. Također prihvaćaju povlačenje izjave iz svibnja 2017., ali vjeruju da su disidenti sumnjivi za objavljivanje materijala bez službenog odobrenja. Ekstremisti su prvenstveno zastupljeni u dva kanala na Telegramu, i kritični su prema povlačenju izjave iz svibnja 2017. i izdavanju audio serija radi razjašnjenja pitanja doktrine. Oba kanala propuštaju unutarnji materijal, kao što to čine disidenti, ali imaju sasvim drugačiji program: naime, pokušati pokazati da su učenjaci koje poštuju disidenti neznalice. Zanimljivo, u nekoliko medijskih istupa, ekstremisti ne smatraju da je Daeš stvorio kalifat, ali smatraju da su jedina muslimanska skupina koja je bliska kreiranju kalifata, barem u smislu takfira.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
