Referendum o političkom statusu Puerta Rica održan je 11. lipnja ove godine i dao je stanovnicima tog karipskog otoka tri opcije: postanak federalne države unutar Sjedinjenih Američkih Država, nezavisna/slobodna unija, ili održavanja trenutačnog teritorijalnog statusa. Na referendum je izašlo iznimno malo glasača, tek 23 posto, a 97 posto njih biralo je nezavisnosti države. Ovo je peti referendum o statusu Puerto Rica.
Španjolska je nakon kraja Španjolsko-američkog rata 1898. predala Puerto Rico Amerikancima. Od tada je otok bio pod američkim suverenitetom, ali nikada nije inkorporiran u Sjedinjene Države. Zbog tog teritorijalnog statusa, otok nije ni federalna država niti suverena zemlja. Iako su Portorikanci dobili 1917. status američkih državljana, Puerto Rico se ne smatra američkom federalnom jedinicom i oni ne mogu glasovati za predsjednika SAD-a kao ni za zastupnike u Kongresu, iako federalna vlada u Washingtonu upravlja otokom. Uz to, SAD imaju i cjelokupnu prevlast nad portorikanskom vanjskom politikom.
Puerto Rico djeluje kao republikanski sustav u kojemu izvršnu vlast vodi guverner. Zakonodavstvo se sastoji od Zakonodavne skupštine koja ima dva doma, Senat (gornji dom) i Zastupnički dom (donji dom). Od 1952. Puerto Rico ima tri glavne političke stranke, Narodnu demokratsku stranku (PPD), Novu naprednu stranku (PNP) i Stranku portorikanske nezavisnosti (PIP). PPD želi da održi status otoka u uniji s Amerikom, dok PNP želi da Puerto Rico postane federalna savezna država unutar SAD-a. PIP se zalaže za potpuno odvajanje od SAD-a i stvaranje suverene nacionalne države.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
