Prve fotografije teleskopa James Webb su fascinantne i ostavljaju bez daha, ali što zapravo gledamo? Šira priča o kozmičkim liticima, galaksijama kakve su bile prije nekoliko milijardi godina, Stephanovom kvintetu i zadnjem plesu umirućih zvijezda

Krajem prošle godine pisali smo o svemirskom teleskopu James Webb (JWST) i njegovom lansiranju. Od onda se strpljivo čekaju prvi rezultati istog, naročito nakon što su faze "raspakiravanja" u svemiru prošle dobro. Prije dva dana objavljene su prve fotografije s teleskopa JWST i uistinu fascinantne. Što se pak točno nalazi na njima osim "svemira", govorit ćemo malo kasnije. Podsjetimo za sad ukratko kako JWST zapravo funkcionira.

JWST promatra svemir na drugoj frekvenciji nego dosadašnji projekti, nižoj, što će mu pak omogućiti da vidi dalje, ali i starije objekte u svemiru no što je mogao popularni svemirski teleskop Hubble.

Sam teleskop mora biti u vrlo hladnim uvjetima kako bi mogao promatrati infracrveni prostor bez ometanja te će zbog toga biti na udaljenosti od oko 1.5 milijuna kilometara od Zemlje (otprilike 4 puta dalje no što se u prosjeku od nas nalazi Mjesec) - riječ je o tzv. L2 točki. U usporedbi s tom dalekom destinacijom Hubble teleskop se nalazi znatno, znatno bliže - na oko 530 kilometara od Zemlje.

Što je pak ta L2 točka (ili Lagrange točka). Riječ je udaljenosti na kojoj dolazi do ravnoteže između gravitacijskih sila Zemlje i Sunca. To pak znači da će JWST-u tamo trebati najmanja količina goriva kako bi ostao u novoj orbiti gdje će zajedno i usklađeno sa Zemljom kružiti oko Sunca (ako sve bude dobro, barem 10 godina).

Na oko 1.5 milijuna kilometara JWST će nam biti vrlo daleko, svakako predaleko da bismo ga redovno servisirali kao Hubble, no u isto vrijeme to i nije baš "tako" velika udaljenost u kontekstu našeg Sunčevog sustava. Primjerice, udaljenost do nama najbližeg planeta, Venere, je skoro 43 milijuna kilometara.

Rzavoj JWST-a počeo je još sredinom 90-ih godina, a inicijalno se ambiciozno planiralo lansirati ga još 2007. godine. No, lansiranje je odgađano više puta, a 2005. se krenulo i s velikim redizajnom cijelog projekta. Puno toga je pošlo krivo... za vrijeme simulacije se potrgao suncobran, bilo je problema s raketom koja je morala lansirati teleskop (Ariane 5), a i nastali su problemi pri kontaktu između teleskopa i sustava za lansiranje.

Unatoč svim tim izazovima teleskop je danas na svojoj poziciji i imamo prve fotografije!

Čast objave prve fotografije pripala je američkom predsjedniku Joeu Bidenu prekjučer, 11. srpnja. Vjerojatno ste vidjeli ovu fotografiju jer je već dva dana prisutna u brojnim medijima. Ali što nam točno prikazuje? Na ovoj fotografiji vidimo klaster galaksija SMACS 0723 na udaljenosti od oko 5.12 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje (!) u konstelaciji Volans.

SMACS 0723

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.