Kako prosvjedi u Rumunjskoj ulaze u drugi tjedan, tako se povećava i pritisak na prosvjednike od strane vladajućih elita.
Podsjetimo, prosvjedi u Rumunjskoj su buknuli nakon prisilne ostavke Dr. Arafata, člana vlade koji se otvoreno suprotstavio privatizaciji rumunjskog zdravstva.
Prve subote (14.1.2012.) prosvjednici su u velikom broju pokušali marširati na predsjedničku palaču, ali ih je tamo dočekao velik broj interventne policije.
Marš na predsjedničku palaču imao je svoje razloge - bitno je napomenuti kako je predsjednik Traian Basescu bio jedan od najglasnijih pobornika reforme za privatizaciju zdravstvenog sustava u zemlji.
Sukob policije i prosvjednika u BukureštuIdućeg dana, u nedjelju, demonstrirana je najveća uporaba sile u Rumunjskoj još od 1998. kada je paramilitarna policija razbila štrajk rudara u glavnom gradu.
Unatoč činjenici da su prosvjedi u nedjelju započeli mirno, velik broj interventnih policajaca pokušao je nasilno razdvojiti prosvjednike. Veća skupina policajaca blokirala je put kako se ne bi spojili prosvjednici s trga Unirii i prosvjednici sa Studentskog trga.
Nadalje, oko 400 studenata koji su se pokušali probiti u centar grada, zaustavljeno je od strane policije.
Prema riječima sudionika prosvjeda policija je počinila niz neopravdanih radnji tijekom noći, uključujući udaranje i zatvaranje prosvjednika, ali i slučajnih prolaznika.
U četvrtak se na studentskom trgu u centru Bukurešta okupio rekordan broj građana. Policija je još jednom žestoko reagirala uporabom sile unatoč mirnim prosvjedima. Okupljene se tuklo palicama i guralo u policijske marice.
Policija je sistematski provocirala mirne prosvjede. Video snimka je zabilježila kako su među policijom bile nazočne i paramilitarne snage, uključujući i pripadnike UNPR-a (Nacionalna Unija za napredak Rumunjske) koji su dio vladajuće koalicije.
Vođa liberala, Crin AntonescuSocijal-liberalna unija, tj. udružena opozicija, organizirala je u četvrtak alternativni prosvjed, daleko od glavnog trga. Opozicija među narodom, baš kao i aktualna vlast, ne uživa veliko povjerenje. Prije svega zbog činjenice da su i oni sudjelovali u provođenju svih radikalnih mjera štednje koje je nametnuo MMF. Opozicija slijepo izvršava naredbe MMF-a i jedina kritika koju upućuju aktualnoj vlasti je da "nisu narod dovoljno upoznali s razlozima za uvođenje mjera štednje".
Možda je zanimljivo navesti kako glavni opozicijski mediji u zemlji već godinu dana urgiraju u korist svrgnutog kralja, 90-godišnjeg Mihai I, i njegove kraljevske obitelji.
Sasvim je jasno kako takva opozicija ima jako malu podršku među prosječnim stanovnicima, a pogotovo među radnicima.
Opozicija je jako dobro povezana s raznim aktivističkim skupinama, od kojih ni jedna nema radnički predznak. Većinom su to grupe za zaštitu okoliša, feministikinje, društva za zaštitu životinja i anti-komunističke ne-vladine organizacije. Iz pravca tih skupina, koje su također stupile u prosvjed, pokušava se stvoriti kriva slika uspoređujući aktualne nemire s onima na početku 90-ih kada je došlo do sukoba između bivših staljinističkih birokrata i desničarskih stranaka.
U prosvjede se također uključila i "narodna stranka", nacionalistička i populistička organizacija u vlasništvu medijskog mogula Dan Diaconesu-a. Među prosvjednike se pokušala ugurati i neo-fašistička stranka Noua Dreapta, ali su ove subote (21.1.2012.) protjerani sa studentskog trga.
Kako piše jedan od reportera iz Bukurešta, činjenica da takve organizacije mogu postati reprezentativne u prosvjednom pokretu su proizvod dugogodišnje anti-radničke izdaje koju provode socijal-demokrati i vođe sindikata.
Sindikati su bez problemi pustili vladi da otpusti 12,000 željezničkih radnika 2009. Povodom uvođenja drakonskih mjera štednje od strane MMF-a, sindikati su pozvali na "besciljni" prosvjed 19.5.2010. i tu njihove obveze prema radnicima prestaju.
Prosvjetni radnici pridružili su se prosvjednicimaBroj prosvjednika u Rumunjskoj još uvijek nije velik, ali je značajno za spomenuti kako policije uvijek ima brojčano više od prosvjednika. Prema nekim svjedocima, učiteljima i studentima se prijetilo po školama i domovima da ne sudjeluju u prosvjedima. Nadalje, građanima se otvoreno prijeti sukobima. Istaknuti član vladajuće stranke, Radu Berceanu, tako je rekao kako može s "lakoćom okupiti 10,000 ljudi za protu-prosvjed", "dovoljno je samo da obavim par telefonskih razgovora", istaknuo je u u svojoj prijetnji.
Prosvjedi u Rumunjskoj dio su međunarodne borbe protiv ugnjetavanja prava radnika i uvođenja neizdržljivih mjera štednji. Represivna politika koja se provodi nad njima nije puno drugačija od one koja je od sada na snazi u Italiji ili Grčkoj. To radničkom pokretu daje internacionalni karakter, a borbu protiv tih drakonskih mjera ostavlja kao jedinu alternativu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
