Prosvjedi u Rumunjskoj i dalje traju, jučer se prosvjedovalo u Bukureštu i u 40 drugih gradova diljem zemlje. Narod na ulicama traži ostavku predsjednika Traian Basescu-a i odbacuju mjere štednje koje je uvela vlada.
Prosvjednici također ističu korupciju koja je postala temeljita i sistematska. Oko 1000 ljudi okupilo se jučer u Bukureštu. Na niskim temperaturama uzvikivali su "sloboda!" noseći transparenti na kojima je stajalo "Glad i siromaštvo su zavladali Rumunjskom!"
Rumunjska nije dio eurozone (valuta je rumunjski lej), ali je ušla u Europsku Uniju 1.1.2007. Trenutačno je najsiromašnija članica EU. Rumunjska ekonomija se smanjila za 7% 2009. kada je zemlju pogodila kriza. Danas zemlji hitno treba "paket spasa" od MMF-a jer država više nije u stanju isplatiti plaće zaposlenicima u javnom sektoru. To znači da je izvjesno kako će Rumunjska potonuti još dublje u kreditni odnos s MMF-om, a već sada je najzaduženija zemlja pri MMF-u (vidi sekciju teksta: Gdje MMF nabavlja novac?).
Kako to već i biva u slučajevima kada je zemlja prisiljena uzimati kredit od MMF - organizacija ima posebne uvjete za izdavanje kredita. Da bi dobili financijsku pomoć, rumunjska vlada je morala (po naputku MMF-a) uvesti stroge mjere štednje i smanjiti plaće u javnom sektoru za čak 25%. Mjere su rigorozne - mnogi ekonomisti i analitičari osvrnuli su se na radikalne pro-MMF poteze rumunjske vlade. Andreas Treichl, predsjednik austrijske Erste Grupe komentirao je: "Mjere štednje u Rumunjskoj su bru...
Prosvjednici također ističu korupciju koja je postala temeljita i sistematska. Oko 1000 ljudi okupilo se jučer u Bukureštu. Na niskim temperaturama uzvikivali su "sloboda!" noseći transparenti na kojima je stajalo "Glad i siromaštvo su zavladali Rumunjskom!"
Rumunjska nije dio eurozone (valuta je rumunjski lej), ali je ušla u Europsku Uniju 1.1.2007. Trenutačno je najsiromašnija članica EU. Rumunjska ekonomija se smanjila za 7% 2009. kada je zemlju pogodila kriza. Danas zemlji hitno treba "paket spasa" od MMF-a jer država više nije u stanju isplatiti plaće zaposlenicima u javnom sektoru. To znači da je izvjesno kako će Rumunjska potonuti još dublje u kreditni odnos s MMF-om, a već sada je najzaduženija zemlja pri MMF-u (vidi sekciju teksta: Gdje MMF nabavlja novac?).
Kako to već i biva u slučajevima kada je zemlja prisiljena uzimati kredit od MMF - organizacija ima posebne uvjete za izdavanje kredita. Da bi dobili financijsku pomoć, rumunjska vlada je morala (po naputku MMF-a) uvesti stroge mjere štednje i smanjiti plaće u javnom sektoru za čak 25%. Mjere su rigorozne - mnogi ekonomisti i analitičari osvrnuli su se na radikalne pro-MMF poteze rumunjske vlade. Andreas Treichl, predsjednik austrijske Erste Grupe komentirao je: "Mjere štednje u Rumunjskoj su bru...