Ruski parlamentarni zastupnik koji je za vrijeme međuparlamentarne skupštine pravoslavlja preuzeo mjesto predsjedništva Opće skupštine pokrenuo je proturuske prosvjede u Gruziji koji su sada postali protuvladini prosvjedi. Komentatori prije svega postavljaju pitanje zašto je Rusija tako oštro reagirala na razvoj događaja suspendirajući sve komercijalne letove do ove popularne destinacije za odmor. Kako kriza bez očiglednog razloga može pomoći Kremlju? S pravom je istaknuto da vanjska prijetnja može pomoći vladi u prevladavanju domaće krize - i po svemu sudeći, ruska državna moć jest u velikoj prekretnici. Moguće objašnjenje je strah od novog Majdana. Činjenica da se zahtjevi demonstranata ispunjavaju - i da im se daju prava i ovlasti – sigurno nije po volji vlastodršcima u Moskvi, ali bi bilo pomalo preuranjeno unaprijed kažnjavati ruski i gruzijski narod za nešto što bi se moglo dogoditi. Ili možda neće. Talas spontanih prosvjeda otkrio je istinski opseg ljutnje protiv ruskog 'okupatora i agresora', kako je Ruse nazvala gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, čak i ako su nedavno poduzeti koraci prema ekonomskom i trgovinskom približavanju u pokušaju normalizacije situacije. Gruzijci su i dalje frustrirani rusko-gruzijskim ratom prije jedanaest godina, kada su izgubili regije Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su sada samoproglašene nezavisne države koje priznaju samo Rusija i neke od njezinih najbližih saveznika. Oni su de facto ruski teritorij, s ruskim vojnicima na terenu.
Na aveniji Rustaveli, u središnjem Tbilisiju, okupili su se prozapadna oporbena i studentska udruženja u blizini zgrade gruzijskog parlamenta,a prosvjedi su se nastavili danima. Na tom mjestu započeli su svi najvažniji događaji u modernoj povijesti Gruzije, uključujući i Revoluciju ruža 2003. i građanski rat iz 1991. Godine 2012., stranka Gruzijski san (GS) milijardera Bidzina Ivanišvilija održala je 'skup pobjednika' na ovom mjestu. GD i njezini pristaše izašli su na ulicu kako bi radosno proslavili svoju pobjedu nad Ujedinjenim nacionalnim pokretom bivšeg predsjednika Mihaila Saakašvilija na parlamentarnim izborima održanim 1. listopada. No, nakon šest i pol godina neprekinutog vladanja GS-a, stav javnosti prema toj političkoj frakciji drastično se promijenio. Glavni faktor tog pada popularnosti je rastuća neizvjesnost većine Gruzijaca da GS i vlada premijera Mamukea Bahtadzea iskreno provode prozapadnu politiku i nemaju planova surađivati s Moskvom.
"Okidač" ovih najnovijih prosvjeda u središtu Tbilisija bio je incident koji se dogodio 20. lipnja u središnjoj dvorani gruzijskog parlamenta. Konkretno, ortodoksno-komunistički član ruske Dume (donji dom ruskog parlamenta), Sergej Gavrilov, iznenada je preuzeo predsjedavanje (obično rezervirano za predsjednika parlamenta) da predsjedava sastankom Međuparlamentarne skupštine pravoslavlja (IAO). Međunarodna skupština održana je u Tbilisiju odlukom gruzijskih vlasti kao sredstvo za jačanje daljnje suradnje između Gruzije i drugih većinsko-pravoslavnih kršćanskih zemalja - prije svega Rusije. Navodno, plan i program IAO-a osobno je odobrio predsjednik gruzijskog parlamenta Irakli Kobahidze, uz dopuštenje vlade premijera Bahtadzea i čelnika GS-a. Drugim riječima, to nije bila odluka skupine članova parlamenta nego zajednička odluka svih ključnih gruzijskih vlasti.
Poziv Sergeju Gavrilovu i ostalim ruskim zastupnicima da dođu u Gruziju poslao je gruzijski član parlamenta Zaharije Kucnašvili. Gruzijski parlamentarac rekao je da je oduvijek bio pristalica "konstruktivnog dijaloga" s Moskvom, ali nije očekivao da će "pravoslavni komunist" Gavrilov predsjedati sastankom u gruzijskom parlamentu. "Prvi sastanak Skupštine, prema programu, trebao je voditi glavni tajnik organizacije - grčki zamjenik, a ne Gavrilov", naglasio je Kucnašvili. Tijekom pauze na sastanku IAO-a, u dvoranu su ušli čelnici oporbene Europske Gruzije (EG). Blokirali su mjesto gdje je Gavrilov sjedio nekoliko minuta ranije i zaustavili sastanak Skupštine. Prema riječima jednog od čelnika EG-a, Serga Ratianija: 'Bili smo iznenađeni i ogorčeni što su gruzijske vlasti pozvale ruske zastupnike u parlament. Ali kad smo vidjeli da je Sergej Gavrilov sjedio na predsjedavajućem mjestu našeg nacionalnog parlamenta, to je bio pravi šok. ' Ratiani je nadalje ustvrdio da je Gavrilov sjedio tamo ne na vlastitu inicijativu, već na zahtjev gruzijskih vlasti. 'Ne vjerujem da je Kucnašvilijeva izjava da je Gavrilov osobno kriv za sve, a naše vlasti ništa nisu znale, istinita. Ono što se dogodilo još jednom potvrđuje da Ivanišvili i njegova stranka žele kapitulirati Moskvi. Drugi simptom je odbijanje izgradnje duboke morske luke u Anakliji ', izjavio je Ratiani. U večernjim satima 20. lipnja policija je upotrijebila silu protiv prosvjednika koji su se okupili ispred zgrade parlamenta. Policija je ispalila gumene metke i suzavac u gomilu. U gužvi, 240 ljudi, uključujući 80 policajaca, ozlijeđeno je. Oko 300 pristaša opozicije uhićeno je zbog otpora provedbi zakona. Vlasti su na kraju priznale da je pozivanje Sergeja Gavrilova u Gruziju bila ozbiljna pogreška. Predsjednik parlamenta Irakli Kobahidze podnio je ostavku, ali do danas nije dao nikakve javne izjave. Zastupnik GS-a Kucnašvili također je izjavio kako napušta parlament i daje ostavku na svoje mjesto u parlamentu.
No, ovi ustupci su se pokazali nedovoljnima u ovom trenutku. Opozicijski čelnici i sudionici skupa na aveniji Rustaveli sada zahtijevaju trenutačnu ostavku ministra unutarnjih poslova Giorgija Gaharije. Članica parlamenta i bivša gruzijska veleposlanica u Europskoj uniji, Salome Samadašvili, kazala je medijima da je Gaharia najvažnija figura u Ivanišvilijevom najbližem krugu. 'Znamo da je Gaharia bio državljanin Rusije. Imao je posao u Rusiji i, po nalogu Ivanišvilija (koji je također ranije imao rusko državljanstvo i stekao bogatstvo u Rusiji), čini sve kako bi diskreditirao prozapadni tok Gruzije Samadašvili je nastavila: 'Gaharia je glavni lobist interesa Rusije i Putina u gruzijskoj vladi'.
Drugi zahtjev demonstranata je oslobađanje svih mladih ljudi uhićenih na dan prosvjeda. Opozicija također inzistira na izvanrednim parlamentarnim izborima na proporcionalnim stranačkim listama. Do sada su svi izbori u Gruziji nakon 1990. održani u mješovitom, proporcionalnom većinskom sustavu. No, oporbenjaci su uvjereni da to daje prednost vladajućoj stranci: 'Zastupnici izabrani u većinskim izbornim jedinicama nikada ne mogu biti neovisni od Ivanišvilija', objasnio je voditelj Republikanske stranke David Berdzenišvili. Ivanišivili je u 24. lipnja pristao na izbore isključivo na proporcionalnim popisima, ali želi izbore 2020. godine, a ne odmah.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
