Probni balon za veći rat u Europi: Nalet dronova nad Poljskom postao je sad poluga za "zatvaranje neba" nad zapadnom Ukrajinom i koketiranje s otvorenim vojnim sukobom između NATO-a i Rusije

Incidentom u kojem je – prema poljskim navodima – gotovo dvadesetak ruskih dronova u noći 10. rujna ušlo u poljski zračni prostor, otvorena je najopasnija rasprava od početka rata: smije li NATO "zatvoriti nebo" iznad (zapadne) Ukrajine? Nije to samo taktičko pitanje protudronske obrane, nego strateško pitanje granice između neizravnog i izravnog rata. U trenutku kada su poljski i saveznički lovci poletjeli, a dio dronova oboren ili se srušio na poljsko tlo, rasprava je odjednom prestala biti teoretska.

U operativnom smislu, incident je bio nezgodan, ali kontroliran: uzbuna sustava nadzora, privremeno zatvaranje aerodroma i spremnost protuzračne obrane. No politički učinak bio je daleko veći. Varšava je tražila hitne konzultacije u NATO-u, a duž istočnog krila pojačane su zračne patrole i spremnost PZO-a. Sam broj povreda zračnog prostora i činjenica da su neki dronovi pali na civilna i navodno vojna područja podignuli su prag nervoze. Za mnoge u Poljskoj i baltičkim državama to je potvrda da se rat kakav je bio dvije i pol godine "preko ograde" sada prelijeva.

U tom okviru ponovno je izvučena ideja koja od 2022. redovito kruži po istočnoeuropskim prijestolnicama i Kijevu: ograničena zona zabrane leta nad zapadnom Ukrajinom. Ideja ima više varijanti, od formalne "no-fly zone" do "mekše" verzije – da se s teritorija NATO-a obaraju ruski dronovi i projektili dok su još nad ukrajinskim prostorom kako bi se spriječilo da bilo što preleti u Poljsku, Slovačku ili Rumunjsku. Kijevu to, razumljivo, odgovara: teret obrane ne bi više bio samo ukrajinski, a zapadna Ukrajina – logistička žila kucavica – postala bi sigurnija.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.