SAD, najveća sila svijeta, je država nastala iz revolucije, pobune 13 kolonija protiv Britanskog carstva. Revolucija je izbila 1775. da bi iduće godine, 28. lipnja, bila predstavljena njihova Deklaracija o neovisnosti.
Dakako, 13 pobunjenih kolonija nisu se mogle nadati da će Britanija tek tako dozvoliti im slobodu, morali su je izboriti u ratu koji će dobiti naziv Američki revolucionarni rat, a isti će trajati od 1775. do 1783.
Nije bio to lak rat. Kada je izbio bilo je teško reći tko će u ovoj bitci biti pobjednik. Američke snage, pod vodstvom zapovjednika Georgea Washingtona, koji će kasnije postati prvi predsjednik SAD-a, pretrpjele su i teške gubitke, recimo kada su izgubili New York za vrijeme britanske ofenzive koju je vodio general Sir William Howe.
No, kasnije, 1778. godine, na stranu američkih pobunjenika stat će Francuska, a u rat na strani Francuske godinu dana nakon uključit će se i Španjolska. Nešto kasnije protiv Britanije uključit će se i Nizozemska. Drugim riječima, Američki revolucionarni rat prerastao je u globalni rat.
Zanimljivo je da se ta činjenica danas ne spominje baš tako često, ali uključenje Francuske na strani američkih revolucionara bilo je vjerojatno presudno za njihovu konačnu pobjedu protiv Britanije. 3. rujna 1783. potpisan je u Parizu mirovni sporazum kojime je Britanija napokon priznala suverenitet pobunjenim kolonijama, odnosno SAD-u.
Francuska, kao ključan saveznik, u konačnici nije dobila previše od svog angažmana jer je tijekom rata nagomilala ogroman dug koji će je poprilično oslabiti. Španjolska je dobila nešto malo teritorija, ali ne onaj kojeg su najviše htjeli - Gibraltar. Nizozemci su pak završili poraženi na svim mjestima te su morali dati dijelove svog teritorija Britaniji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
