Preko 100,000 ljudi na velikom pro-Putin skupu u Moskvi, snažna podrška otkriva ime novog ruskog predsjednika

Nakon što su tjednima anti-vladini prosvjednici zauzimali naslovnice zapadnih medija, danas je postalo očito kako premijer - potencijalni budući predsjednik - Vladimir Putin ima veliku podršku.
Upravo se održava veliki skup u znak potpore Putinu i njegovoj kandidaturi na predstojećim izborima, za mjesto okupljanja izabran je moskovski gradski stadion Luzhniki.
Prema riječima policije preko 100,000 građana došlo je na gigantski skup potpore Putinu.
"Oko 90,000 ljudi trenutačno je unutra i još oko 10 do 15 tisuća nalazi se oko samog stadiona i pokušavaju ući" - rekao je glasnogovornik moskovske policije za novinsku agenciju AFP.
Izvori kanala Russia Today navode kako je brojka još i veća, prema njima okupilo se preko 130,000 ljudi.

Prema izvještajima nazočnih atmosfera je jako vesela, ljudi plešu i pjevaju, a ističu se crveni baloni u obliku srca na kojima piše "Za Putina". Atmosferu su upotpunila gostovanja brojnih ruskih rock bendova.
U razgovoru za AFP, Putinov glasnogovornik Dmitry Peskov nije htio ni potvrditi ni opovrgnuti podatak hoće li se i sam Putin pojaviti na velikom skupu.
No, kako su se i nadali brojni pristaše, Putin se ipak pojavio pred okupljenom masom.

slika: Pro-Putin povorka na putu za moksovski gradski stadion Luzhniki (izvor: RT)

Današnji dan je svojevrsni "pokazatelj snage" i zadnji veliki skup svih predsjedničkih kandidata prije izbora koji će se održati 4. ožujka.
Kandidat Gennady Zyuganov održao je skup u centru Moskve, na Kazališnom trgu. Prema navodima medija okupilo se svega 2,000 ljudi. Podrška za liberalnog demokrata Vladimir Zhirinovskyog još je manja - na njegovom skupu pojavilo se samo 1,500 ljudi.

Ako je suditi prema broju okupljenih, sasvim je jasno - Vladimir Putin biti će novi ruski predsjednik.
Skupovi u znak potpore Putinu održavaju se već danima diljem Rusije, znatan je i broj pristaša na istoku zemlje.

Činjenica je kako zapadne sile nisu blagonaklone ishodu da Putin, još jednom, postane ruski predsjednik - s druge strane ni sam Putin nije neki ljubitelj istih (vidi: Putin održao žestok govor: "SAD žele zavladati svijetom"). Jedan od ključnih razloga svakako je i oprečan stav po pitanju aktualnih zbivanja u svijetu, pogotovo po pitanju situacije u Siriji i na širem prostoru Bliskog istoka (vidi: Lavrov nakon sastanka u Damasku: "Assad će zaustaviti nasilje u Siriji, iz kojeg god pravca ono dolazilo").
Podsjetimo, veliki medijski prostor dat je anti-vladinim prosvjednicima krajem prošle godine (vidi: Moskva: najveći oporbeni skup u posljednjih nekoliko godina) - mnogi analitičari na zapadu osporavali su ruske parlamentarne izbore.
S druge strane, brojni analitičari u Rusiji i drugdje upozoravaju na opasnost od tzv. "narančaste revolucije" - direktnom uplitanju zapadnih organizacija u politički proces (vidi: Žestoke optužbe ruskih zakonodavaca - šef izborne komisije radi za britanske tajne službe).
I sam Vladimir Putin u nekoliko navrata je istaknuo da bi se nešto te vrste moglo pokušati i u Rusiji.

Podsjetimo, diljem istočne Europe "srušene" su brojne vlade kako bi na njihovo mjesto došli pro-zapadni državnici, Ukrajina i Gruzija često se ističu kao ogledni primjer.
Unatoč činjenici da se tada proces predstavljao kao autentična "narodna pobuna" danas je vrlo detaljno dokumentiran direktan utjecaj brojnih zapadnih, većinom američkih, ne-vladinih organizacija.
Mnogi se slažu kako je sličan proces proveden i u Srbiji početkom prošlog desetljeća.

U svakom slučaju, što se tiče predstojećih izbora u Rusiji - s gotovo apsolutnom sigurnošću može se zaključiti kako će Vladimir Putin preuzeti kormilo.
Činjenica je kako više nema onu snažnu monolitnu potporu koju je uživao nakon prvog preuzimanja vlasti, no unatoč sve većem angažmanu opozicije, Putin je i dalje najsnažnija politička ličnost u zemlji.

Slika: Vladimir Putin, govor pred pristašama na stadionu Luzhniki, 23.2.2012. (Izvor: Reuters)

Mnogi se slažu kako je njegov re-izbor ujedno i faktor stabilnosti i podatak koji osigurava da će Rusija nastaviti s aktualnom unutarnjom i vanjskom politikom.
Iz globalne perspektive, ruska vanjska politika zauzima sve dominantniji i važniji stav po mnogim pitanjima.
Najnovija sirijska kriza možda je i najbolji primjer tome - bez snažne ruske podrške principima koji odbacuju svaki oblik strane intervencije, Siriju nije zadesila sudbina na kojoj urgira kompletni savez zapadnih sila i njihovih partnera (vidi: Vladimir Putin o Siriji: "Moramo dopustiti ljudima da odluče sami o svojoj sudbini").
Bez ruskog veta u Vijeću Sigurnosti Ujedinjenih Naroda, Sirija bi možda već danas bila žrtva nove vojne invazije.
Ipak, mnogi koji zagovaraju takav stav od Rusije očekuju još puno - točnije, od samog Vladimira Putina.
Od Rusije se traži da svoje stavove iznosi čvrsto i artikulirano, brojni analitičari pritom iznose problem Kine - Kina je također uložila veto na UN-ovu rezoluciju o Siriji, no mnogi smatraju kako je Kina ipak podložnija diplomatskom utjecaju zapadnih sila, pogotovo u komparaciji s Rusijom.
Problem Kine je također i činjenica da se prečesto upušta u operacije koje s druge strane formalno kritizira, to se svakako odnosi na sve veći geo-politički utjecaj na prostoru Afrike (vidi: Kineski utjecaj i investicije u Africi: slučaj Zambije).

Video: pro-Putin skup u Moskvi, 23.2.2012. (Izvor: RT)

Današnja Rusija nije samo faktor stabilnosti na Bliskom istoku već i jedan od glavnih partnera sve neovisnijim zemljama Latinske Amerike (vidi: Chavez: "Mi smo slobodni. Narodi Latinske Amerike više nikada neće klečati pred američkim imperijalistima. Nikada!").
Tako je primjerice Kuba, koja je bila znatno pogođena raspadom SSSR-a, bila dugo vremena izvan fokusa Moskve, pogotovo za vrijeme vladavine Borisa Jelcina. Dolaskom Putina taj proces se ipak ponovno afirmira.

Rusija, kao i mnoge druge zemlje, ima svojih unutarnjih problema, od kojih bi brojni bili lako rješivi uz adekvatnu političku volju.
No, unatoč tome, može se zaključiti kako su aktualni vanjsko-politički stavovi, od kojih su brojni pohvalni, predmet kontinuiteta samo u slučaju pobjede Vladimira Putina.

Predstavnik komunista, Gennady Zyuganov, ideologiju marksizma i lenjinizma sveo je na sovjetsku nostalgiju i slike poznatog sovjetskog vođe Jofiza Staljina.
Iz njihovog programa vidljivo je nastojanje političke kapitalizacije na toj osnovi. Jedno je sigurno, kada bi Zyuganov hipotetički došao na vlast - teško da bi se provela "diktatura proletarijata".
Puno gori izbor od Zyuganova bio bi izbor Vladimir Zhirinovskyog za predsjednika.
Njegova stranka "Liberalna demokratska partija Rusije" dovela bi do potpune implementacije pro-zapadne politike. Unatoč retorici kojom se nastoji prikazati kao centrist i reformator, Zhirinovsky i njegova stranka usko su vezani s radikalnom desnicom i ultra nacionalistima.
(Opširnije o protukandidatima i prosvjedima u Rusiji: Veliki prosvjedi u Moskvi i diljem Rusije, unatoč niskim temperaturama)

Ukoliko pretpostavimo da Putin ipak pobjeđuje na predstojećim izborima, za očekivati je već poznatu retoriku od strane zapada. Pozivanje na izbornu prijevaru nikada nije izostalo kada biva izabran ne-favorit zapadnih sila, tako je za očekivati i ovog puta.
Ako Putin osvoji vlast čeka ga niz gorućih pitanja - Bliski istok trenutačno je najvažniji fokus, no s druge strane Rusija tek mora zauzeti stav po pitanju NATO-ovog "raketnog štita" koji se gradi uzduž istočne Europe.
Nadalje, ako želi sačuvati popularnost koju u ovom trenutku nedvojbeno još uvijek uživa, Putin i njegova vlada moraju se suočiti s unutarnjim problemima u zemlji.
Disproporcija između bogatih i siromašnih je alarmantna, Moskva je po tom pitanju danas gori predstavnik od mnogih zapadnih metropola.

Činjenice je kako je Rusija iznimno bogata zemlja i ne nedostaje joj gospodarskih partnera diljem svijeta - ali pritom se ne smije zanemariti vlastito stanovništvo i životni standard.
Lekcije iz povijesti su važne, bitno je prisjetiti se činjenica i razloga zašto je tadašnji Sovjetski Savez u kratkom periodu od relativno zaostale ekonomije postao najveća svjetska sila - radnička klasa je ključ svakog uspjeha, bez obzira na brojne probleme, činjenica je kako je nezaposlenost u tadašnjem SSSR-u gotovo bila nepostojeća.

Putin je 2000. dao poznatu izjavu: "Onome kome ne nedostaje Sovjetski Savez, taj nema srce. Ali onaj tko ga želi natrag, taj nema mozga".
Na tragu te izjavu mogli bismo zaključiti - u ovim uvjetima kombinacija "srca" i "mozga" najbolji je ishod za modernu Rusiju, jer oboje mora biti prisutno u godinama koje dolaze.
Ruski narod očekuje da Rusija bude snažna i utjecajna, ali prije svega - kao i svakom narodu svijeta - najvažnije je imati državu u kojoj mogu raditi i od svog rada dostojno živjeti. Bilo Putin ili netko drugi, svaka vlast morala bi se tog detalja držati kao najvišeg prioriteta.