Prije točno četiri godine, 5. srpnja 2016., NASA-ina sonda Juno uspješno je došla do Jupitera te se sada tamo već nalazi pune četiri godine kružeći oko najvećeg planeta našeg Sunčevog sustava. O putovanju sonde Juno prema Jupiteru detaljno smo pisali te 2016. (vidi: Fascinantni let na Jupiter: O putovanju sonde Juno i tajnama koje će nam otkriti), a sada, 4 godine kasnije, vrijeme je da ponovno "posjetimo" sondu Juno koja orbitira oko Jupitera i vidimo što nam je u međuvremenu sve otkrila!
Podsjetimo, Juno (ime je dobila po božici Juno iz rimske mitologije - Juno je bila Jupiterova supruga!) nije prva sonda koja je kružila oko Jupitera. Prije nje tu je važna bila svemirska letjelica Galileo, aktivna od 1995. do 2003. godine (ukupno 9 letjelica do sada je posjetilo Jupiter - prva je bila američki Pioneer 10 još 1973. godine), a ona nam je također otkrila neke tajne - primjerice, podaci dobiveni od Galilea podržali su teorije o tekućim oceanima ispod ledene površine Europe. No, Galileo je bio problematična misija... Lansiranje je kasnilo čak 7 godina, a kada je letjelica napokon stigla do Jupitera dogodio se veliki problem s njezinom antenom (nije se otvorila do kraja) zbog čega je bilo jako teško primati natrag podatke (procjenjuje se da je primljeno čak 10,000 puta manje podataka no što je bilo predviđeno!).
Juno je pak daleko napredniji program. Činjenica koja ponajviše to potvrđuje je ta da je Galileo letjelica dizajnirana početkom 80-ih s tehnologijom iz tog doba dok je Juno "proizvod 21. stoljeća". Kapaciteti osjetljivih instrumenata na sondi Juno gotovo su nemjerljivi s onima koje je imao Galileo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.