Kada masovni mediji izvještavaju i pišu o Brazilu onda se, osim neizostavnog nogometa, najčešće spominju problemi siromaštva, socijalnih nejednakosti, nasilja bandi, favela a u novije vrijeme i politički i korupcijski skandali. To su sve vrlo važni problemi koji s pravom zaslužuju pozornost, ali jedan veliki problem se uglavnom ignorira ili stavlja na margine. Riječ je rasizmu, rasnoj netoleranciji i diskriminaciji. To nije iznenađujuće budući da se upravo brazilske vlasti vole predstavljati uzornim primjerom multirasnog društva te zanemaruju problem rasizma kao nešto što je Brazil davno savladao i ostavio u prošlosti. To bi bilo dobro da je točno, ali nije.
Svako malo pojavi se neki rasni incident koji uzdrma naciju. U ožujku ove godine izvršen je atentat na gradsku vijećnicu iz Rio de Janeira Marielle Franco. Franco je bila Afrobrazilka i otvoreno se izjašnjavala lezbijkom, a kroz cijeli svoj javni nastup i političku karijeru kritizirala je pristup vlasti Rija prema problemu kriminala u favelama, policijsko okrutno postupanje i ravnodušnost vlade prema siromaštvu Afro i pardo Brazilaca koji žive u urbanim centrima. U najnovije vrijeme žestoko je kritizirala odluku predsjednika Michela Temera da angažira vojsku kako bi se kontrolirao kriminal u većinskim crnačkim favelama Rio de Janeira. Franco je ubijena u centru svoga grada zajedno s vozačem. Njeno ubojstvo natjeralo je na ulice tisuće u Riju, ali i u svjetskim metropolama Buenos Airesu, New Yorku, Parizu i drugdje. Podržavatelji Marielle Franco smatraju kako je atentat na nju čin "crnog genocida" počinjenog od strane vojske koja je htjela ušutkati glas kritike. Ona je bila raritet u brazilskoj politici: moćna crna žena. Ubojstvo ostaje neriješeno, ali važan je pokazatelj kako je brazilsko društvo prožeto rasizmom.
Kao što je prominentni brazilski političar Abdias do Nascimento slavno primijetio, Savezna Republika Brazil je država koja ima najveću afričku populaciju odnosno populaciju afričkog porijekla nakon Nigerije. Prema popisu stanovništva iz 2010. 97 milijuna Brazilaca iliti 50.9% populacije se identificira mješovitom rasom pardo ili se smatra crncima. Točnije, rasnu strukturu Brazila čini 47.7% bijelaca, 43.3% pripadnika miješane rase, 7.6% crnaca, 1% pripadnika azijske rase i 0.4% Indijanaca. Tijekom turbulentnog 20. stoljeća, rasna različitost, pogotovo među stanovništvom europskog, afričkog i domorodačkog podrijetla postala je dominantna tema koje je društvo postalo itekako svjesno. Do kraja 20. stoljeća stvorila se privlačna nacionalna mitologija oko brazilskog jedinstvenog multirasnog razvoja. Brazil je bio, kako je slavni brazilski sociolog Gilberto Freyre slavno komentirao (iako nije osobno skovao frazu) "rasna demokracija". To znači da je brazilski narod kroz generacije suživota ...
Svako malo pojavi se neki rasni incident koji uzdrma naciju. U ožujku ove godine izvršen je atentat na gradsku vijećnicu iz Rio de Janeira Marielle Franco. Franco je bila Afrobrazilka i otvoreno se izjašnjavala lezbijkom, a kroz cijeli svoj javni nastup i političku karijeru kritizirala je pristup vlasti Rija prema problemu kriminala u favelama, policijsko okrutno postupanje i ravnodušnost vlade prema siromaštvu Afro i pardo Brazilaca koji žive u urbanim centrima. U najnovije vrijeme žestoko je kritizirala odluku predsjednika Michela Temera da angažira vojsku kako bi se kontrolirao kriminal u većinskim crnačkim favelama Rio de Janeira. Franco je ubijena u centru svoga grada zajedno s vozačem. Njeno ubojstvo natjeralo je na ulice tisuće u Riju, ali i u svjetskim metropolama Buenos Airesu, New Yorku, Parizu i drugdje. Podržavatelji Marielle Franco smatraju kako je atentat na nju čin "crnog genocida" počinjenog od strane vojske koja je htjela ušutkati glas kritike. Ona je bila raritet u brazilskoj politici: moćna crna žena. Ubojstvo ostaje neriješeno, ali važan je pokazatelj kako je brazilsko društvo prožeto rasizmom.
Kao što je prominentni brazilski političar Abdias do Nascimento slavno primijetio, Savezna Republika Brazil je država koja ima najveću afričku populaciju odnosno populaciju afričkog porijekla nakon Nigerije. Prema popisu stanovništva iz 2010. 97 milijuna Brazilaca iliti 50.9% populacije se identificira mješovitom rasom pardo ili se smatra crncima. Točnije, rasnu strukturu Brazila čini 47.7% bijelaca, 43.3% pripadnika miješane rase, 7.6% crnaca, 1% pripadnika azijske rase i 0.4% Indijanaca. Tijekom turbulentnog 20. stoljeća, rasna različitost, pogotovo među stanovništvom europskog, afričkog i domorodačkog podrijetla postala je dominantna tema koje je društvo postalo itekako svjesno. Do kraja 20. stoljeća stvorila se privlačna nacionalna mitologija oko brazilskog jedinstvenog multirasnog razvoja. Brazil je bio, kako je slavni brazilski sociolog Gilberto Freyre slavno komentirao (iako nije osobno skovao frazu) "rasna demokracija". To znači da je brazilski narod kroz generacije suživota ...
