Prvi je april! Dan kada bi sve što čujemo moglo biti lažno iako nažalost ove godine vjerojatno nije imajući u vidu da "dan zezancije" dočekujemo u jeku koronavirus krize (čak su izdana i upozorenja ljudima da se ne šale na ovu temu, naročito ne na način koji bi mogao dovesti do širenja zaraze!). No, zašto je baš 1. travanj jedan takav neobičan dan?
Postoji više teorija o tome kako je došlo do toga da ovaj dan bude to što jest. Jedna priča datira u Srednji vijek. Naime, u većem dijelu Europe još početkom 16. stoljeća Nova godina se nije slavila 1. siječnja, već 25. ožujka (povodom dolaska proljetnih dana). U Francuskoj su tako primjerice "novogodišnji" praznici trajali često od 25. ožujka do 1. travnja. Ali bilo je i onih koji su slavili Novu godinu na početku kalendara, odnosno 1. siječnja, te su se rugali ovima koji je slave početkom travnja. Tek negdje sredinom 16. stoljeća u Francuskoj se službeno Nova godina počela slaviti 1. siječnja.
Postoje i razne druge priče, o tome kako su neki plemići "iz zezancije" svoje sluge 1. travnja slali da rade besmislene zadatke, njima za zabavu.
Uglavnom, ovaj dan se po svemu sudeći "slavi" negdje od 16. stoljeća. U međuvremenu su pak razne zemlje razvile svoje specifične, iako slične tradicije.
U Engleskoj se onom tko nasjedne na šalu obično dovikuje "April fool!" (aprilska budalo!). Zanimljivo je da po tradiciji u Britaniji (i brojnim drugim mjestima zapravo) se nekog "smije "zeznuti samo do podne 1. travnja. Ako pak netko šalu ili zezanciju provali nakon podne onda on postaje "aprilska budala".
U Škotskoj (i Irskoj) postoji tradicionalna neslana šala da se pismenim putem nekome uruči zahtjev, najčešće za nekakvu pomoć ili uslugu. Ta osoba onda pismo može proslijediti na nekog drugog, a onaj koji zadnji ne skuži foru (i napravi traženo) je ispao "budala". Ova tradicija, očekivano, pomalo već tone u zaborav i u Škotskoj.
U Poljskoj se prvoaprilska šala pak priprema danima, nekad i tjednima unaprijed. Nije rijetko da se oko neke lažne informacije udruži i više medija kako bi priču prikazali da izgleda što autentičnije, ponekad se u to uključuju čak i državne institucije (!). Poljaci idu daleko u tome, gotovo svaka izgovorena i pisana riječ ne mora biti istinita. Čak i sve ozbiljnije aktivnosti u zemlji izbjegavaju se na taj dan, a to kod njih traje već jako dugo - zanimljiv detalj: 1683. godine Poljska i car Svetog Rimskog Carstva Leopold I. trebali su 1. travnja potpisati anti-tursku vojnu alijansu. No, Poljaci su promijenili datum i vratili ga na 31. ožujka.
U nordijskim zemljama će gotovo sve novine objaviti na naslovnici jednu te istu izmišljotinu prvog travnja.
Na prostoru Italije, Francuske i Belgije, kao i nekim dijelovima Švicarske, današnji dan naziva se "aprilska riba", a cilj je ribu izrezanu o...
Postoji više teorija o tome kako je došlo do toga da ovaj dan bude to što jest. Jedna priča datira u Srednji vijek. Naime, u većem dijelu Europe još početkom 16. stoljeća Nova godina se nije slavila 1. siječnja, već 25. ožujka (povodom dolaska proljetnih dana). U Francuskoj su tako primjerice "novogodišnji" praznici trajali često od 25. ožujka do 1. travnja. Ali bilo je i onih koji su slavili Novu godinu na početku kalendara, odnosno 1. siječnja, te su se rugali ovima koji je slave početkom travnja. Tek negdje sredinom 16. stoljeća u Francuskoj se službeno Nova godina počela slaviti 1. siječnja.
Postoje i razne druge priče, o tome kako su neki plemići "iz zezancije" svoje sluge 1. travnja slali da rade besmislene zadatke, njima za zabavu.
Uglavnom, ovaj dan se po svemu sudeći "slavi" negdje od 16. stoljeća. U međuvremenu su pak razne zemlje razvile svoje specifične, iako slične tradicije.
U Engleskoj se onom tko nasjedne na šalu obično dovikuje "April fool!" (aprilska budalo!). Zanimljivo je da po tradiciji u Britaniji (i brojnim drugim mjestima zapravo) se nekog "smije "zeznuti samo do podne 1. travnja. Ako pak netko šalu ili zezanciju provali nakon podne onda on postaje "aprilska budala".
U Škotskoj (i Irskoj) postoji tradicionalna neslana šala da se pismenim putem nekome uruči zahtjev, najčešće za nekakvu pomoć ili uslugu. Ta osoba onda pismo može proslijediti na nekog drugog, a onaj koji zadnji ne skuži foru (i napravi traženo) je ispao "budala". Ova tradicija, očekivano, pomalo već tone u zaborav i u Škotskoj.
U Poljskoj se prvoaprilska šala pak priprema danima, nekad i tjednima unaprijed. Nije rijetko da se oko neke lažne informacije udruži i više medija kako bi priču prikazali da izgleda što autentičnije, ponekad se u to uključuju čak i državne institucije (!). Poljaci idu daleko u tome, gotovo svaka izgovorena i pisana riječ ne mora biti istinita. Čak i sve ozbiljnije aktivnosti u zemlji izbjegavaju se na taj dan, a to kod njih traje već jako dugo - zanimljiv detalj: 1683. godine Poljska i car Svetog Rimskog Carstva Leopold I. trebali su 1. travnja potpisati anti-tursku vojnu alijansu. No, Poljaci su promijenili datum i vratili ga na 31. ožujka.
U nordijskim zemljama će gotovo sve novine objaviti na naslovnici jednu te istu izmišljotinu prvog travnja.
Na prostoru Italije, Francuske i Belgije, kao i nekim dijelovima Švicarske, današnji dan naziva se "aprilska riba", a cilj je ribu izrezanu o...
