Tajvanski predsjednik Ma Ying-jeou i kineski predsjednik Xi Jinping susreću se ovog vikenda u Singapuru. Ovaj povijesni događaj ima veliku medijsku pažnju. Ma Ying-jeou je na konferenciji za tisak bio suočen s teškim novinarskim pitanjima, te je naglasio da ovim susretom ne želi utjecati na skorašnje predsjedničke izbore na Tajvanu ili da time uznosi svoju osobnu političku ostavštinu, već da time želi poboljšati sreću iduće generacije i stvoriti prvi korak prema boljim odnosima obiju Kina.
Tajvan nema planova mijenjati status quo, kojega podržavaju i sva tri predsjednička kandidata koji će se sučeliti na izborima u siječnju. Status quo se u Taipeiju shvaća kao stav protiv nezavisnosti, protiv ujedinjenja i protiv upotrebe sile, te daje priliku i Tajvanu i Kini da sami definiraju što znači načelo Jedne Kine. Na susretu s kineskim čelnikom Ma želi smanjiti napetosti između dviju strana i propitati mogućnost jačanja tajvanske uloge diljem svijeta. To uključuje i mogući trgovački ugovor između dviju strana. Na sastanku se neće raspravljati o sporovima u Južnom kineskom moru.
Sastanak se događa zasebno od ostalih multilateralnih događaja iako je originalno bilo zamišljeno da se dva predsjednika sastanu na Apecu u Manili krajem studenog. U organiziranju ovog sastanka Ma je potvrdio da SAD nemaju nikakvu ulogu, ali da je Washington obaviješten, te da je američka vlada odgovorila vrlo pozitivno s obzirom da je stabilnost Tajvanskog tjesnaca u interesu SAD-a. Na sastanku će se dvojica lidera oslovljavati samo s 'mister', s obzirom da niti jedan ne priznaje vladavinu drugoga. Susret će trajati 20 minuta i održat će se u singapurskom hotelu Shangri-la. Svaka delegacija će potom održati zasebnu konferenciju za tisak. Poslije će dva lidera večerati zajedno, a susretu će prisustvovati i šest viših članova tajvanske vlade. Nepoznato je još koga će dovesti Xi.
Ovo je povijesni događaj jer se vođe dviju Kina nisu susreli otkako je završio Kineski građanski rat 1949. Kineska državna agencija Xinhua prenosi da je sastanak pragmatičan korak u skladu s načelom Jedne Kine. Da li će uopće doći do tog ujedinjenja? Naime, Tajvan je tijekom godina stvorio vlastitu državnost, ali još više postao je iznimno važan geostrateški otok. Nalazi se na rubu pomorskih linija kroz Južno kinesko more, oko sto milja istočno od obala Kine, 200 milja sjeverno od Filipina, 700 milja od kineskog otoka Hainan, 900 milja od Vijetnama i Spratly otočja. Prema sjeveru je vezan za otočje Ryukyu, a nalazi se i 700 milja od japanskih otoka. Povijesno je ova lokacija ispred kineske obale te na spojnom putu između Sjeveroistočne i Jugoistočne Azije služila za razne strateške svrhe regionalnih sila, i onih ofenzivnih i onih obrambenih. U suvremenom dobu, Tajvan ostaje geografsko križanje većine istočnoazijskih opasnih točaka.
Kontroliranje Tajvana je stoga važno svima. U regiji gdje su nacionalne države međusobno nepovjerljive i gdje koloplet stalne napetosti igraju Narodna republika Kina, Demokratska narodna republika Koreja, Južna Koreja i Japan, Tajvan ostaje geopolitičko područje koje se nalazi u svačijem sukobu. Peking službeno tvrdi da je Tajvan sastavni dio kineskog teritorija, a ako bi ga se Kina dokopala, onda bi imala stratešku poziciju koju nitko ne može narušiti. Samo kontroliranje Tajvana bi omogućilo Kini djelovanja u Južnom kineskom moru, te bi uspješno mogla provesti svoje teritorijalne i maritimne zahtjeve protiv Filipina, Vijetnama, Malezije i Bruneija. U međuvremenu, više od 1600 balističkih projektila usmjereni su na Tajvan i američku mornaricu.
Uz to, Tajvan je prvi u nizu otočja koji povezuje Japan, Ryukyu, Filipine, Maleziju, Indoneziju i Australiju. Kineska mornarica ovdje gradi svoje prisustvo, a potom gleda i na drugi niz otoka u Oceaniji, prije svega na Guam, Marijanske otoke, arhipelag Palau te druga manja otočja u središnjem Tihom oceanu. Ovo je trenutačno kinesko pomorsko područje djelovanja, posebice ako želi nastaviti s impresivnim usponom trgovačke i vojne mornarice, jer je Istočno kinesko more u nedostatku luka s dubokim morem gdje bi se mogli smjestiti brodovi s dubljim gazom i podmornice. Time Kina ne prijeti samo Japanu, koji bi u tom slučaju bio doslovce blokiran, nego i američkoj moći na Pacifiku, posebice na Guamu, ali i prema Havajima i zapadnoj obali SAD-a.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.