X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:14:52
Akcija traje do 11:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Povijesni sastanak dvaju Kina - Hoće li ikada doći do mirnog ujedinjenja?

PIŠE:
Objavljeno:

Tajvanski predsjednik Ma Ying-jeou i kineski predsjednik Xi Jinping susreću se ovog vikenda u Singapuru. Ovaj povijesni događaj ima veliku medijsku pažnju. Ma Ying-jeou je na konferenciji za tisak bio suočen s teškim novinarskim pitanjima, te je naglasio da ovim susretom ne želi utjecati na skorašnje predsjedničke izbore na Tajvanu ili da time uznosi svoju osobnu političku ostavštinu, već da time želi poboljšati sreću iduće generacije i stvoriti prvi korak prema boljim odnosima obiju Kina.

Tajvan nema planova mijenjati status quo, kojega podržavaju i sva tri predsjednička kandidata koji će se sučeliti na izborima u siječnju. Status quo se u Taipeiju shvaća kao stav protiv nezavisnosti, protiv ujedinjenja i protiv upotrebe sile, te daje priliku i Tajvanu i Kini da sami definiraju što znači načelo Jedne Kine. Na susretu s kineskim čelnikom Ma želi smanjiti napetosti između dviju strana i propitati mogućnost jačanja tajvanske uloge diljem svijeta. To uključuje i mogući trgovački ugovor između dviju strana. Na sastanku se neće raspravljati o sporovima u Južnom kineskom moru.

Sastanak se događa zasebno od ostalih multilateralnih događaja iako je originalno bilo zamišljeno da se dva predsjednika sastanu na Apecu u Manili krajem studenog. U organiziranju ovog sastanka Ma je potvrdio da SAD nemaju nikakvu ulogu, ali da je Washington obaviješten, te da je američka vlada odgovorila vrlo pozitivno s obzirom da je stabilnost Tajvanskog tjesnaca u interesu SAD-a. Na sastanku će se dvojica lidera oslovljavati samo s 'mister', s obzirom da niti jedan ne priznaje vladavinu drugoga. Susret će trajati 20 minuta i održat će se u singapurskom hotelu Shangri-la. Svaka delegacija će potom održati zasebnu konferenciju za tisak. Poslije će dva lidera večerati zajedno, a susretu će prisustvovati i šest viših članova tajvanske vlade. Nepoznato je još koga će dovesti Xi.

Ovo je povijesni događaj jer se vođe dviju Kina nisu susreli otkako je završio Kineski građanski rat 1949. Kineska državna agencija Xinhua prenosi da je sastanak pragmatičan korak u skladu s načelom Jedne Kine. Da li će uopće doći do tog ujedinjenja? Naime, Tajvan je tijekom godina stvorio vlastitu državnost, ali još više postao je iznimno važan geostrateški otok. Nalazi se na rubu pomorskih linija kroz Južno kinesko more, oko sto milja istočno od obala Kine, 200 milja sjeverno od Filipina, 700 milja od kineskog otoka Hainan, 900 milja od Vijetnama i Spratly otočja. Prema sjeveru je vezan za otočje Ryukyu, a nalazi se i 700 milja od japanskih otoka. Povijesno je ova lokacija ispred kineske obale te na spojnom putu između Sjeveroistočne i Jugoistočne Azije služila za razne strateške svrhe regionalnih sila, i onih ofenzivnih i onih obrambenih. U suvremenom dobu, Tajvan ostaje geografsko križanje većine istočnoazijskih opasnih točaka.

Kontroliranje Tajvana je stoga važno svima. U regiji gdje su nacionalne države međusobno nepovjerljive i gdje koloplet stalne napetosti igraju Narodna republika Kina, Demokratska narodna republika Koreja, Južna Koreja i Japan, Tajvan ostaje geopolitičko područje koje se nalazi u svačijem sukobu. Peking službeno tvrdi da je Tajvan sastavni dio kineskog teritorija, a ako bi ga se Kina dokopala, onda bi imala stratešku poziciju koju nitko ne može narušiti. Samo kontroliranje Tajvana bi omogućilo Kini djelovanja u Južnom kineskom moru, te bi uspješno mogla provesti svoje teritorijalne i maritimne zahtjeve protiv Filipina, Vijetnama, Malezije i Bruneija. U međuvremenu, više od 1600 balističkih projektila usmjereni su na Tajvan i američku mornaricu.

Uz to, Tajvan je prvi u nizu otočja koji povezuje Japan, Ryukyu, Filipine, Maleziju, Indoneziju i Australiju. Kineska mornarica ovdje gradi svoje prisustvo, a potom gleda i na drugi niz otoka u Oceaniji, prije svega na Guam, Marijanske otoke, arhipelag Palau te druga manja otočja u središnjem Tihom oceanu. Ovo je trenutačno kinesko pomorsko područje djelovanja, posebice ako želi nastaviti s impresivnim usponom trgovačke i vojne mornarice, jer je Istočno kinesko more u nedostatku luka s dubokim morem gdje bi se mogli smjestiti brodovi s dubljim gazom i podmornice. Time Kina ne prijeti samo Japanu, koji bi u tom slučaju bio doslovce blokiran, nego i američkoj moći na Pacifiku, posebice na Guamu, ali i prema Havajima i zapadnoj obali SAD-a.

Stoga je kineska kontrola Tajvana pomno pragmatična strategija. Kineska tehnološki napredna ekonomija i kontrola ulaska u Južno kinesko more imalo bi velike ekonomske, diplomatske i političke posljedice po regiju, te bi se regionalne vlade najvjerojatnije približile u odnosima s Kinom kao velikom silom. Povijesno gledajući, otkako je Chang Kai-shek osnovao vlast na Tajvanu, SAD su se obvezale čuvati tu oazu kineske nacionalističke stranke Kuomintang. Tajvan je poslužio Americi da Tihi ocean postane američka zona utjecaja i kontrole. Tajvan se smatrao važnim strateškim područjem koji ne smije pasti pod nadzor Pekinga, ali nije bio smatran kao početna točna ofenzivnog djelovanja protiv Kine ili drugih neprijatelja u Aziji.

Sve se promijenilo nakon Richarda Nixona. Ovaj je američki predsjednik možda ostao najgore zapamćen u SAD-u, ali je u međunarodnoj politici možda najveći američki predsjednik 20. stoljeća, s obzirom da je upravo on imao snage i moći razbiti stanje odnosa najvećih rivala Hladnog rata koje je graničilo s otvorenim ratom do pozicije u kojoj je prevladao razgovor i postepeno kretanje prema kraju Hladnog rata. Nixon je prvi napravio iskorak prema Kini. Poslije njegovog posjeta Pekingu nastao je Šangajski komunike, kojim se stvorilo načelo Jedne Kine. U Pekingu to načelo znači da je Tajvan dio Kine, a u Washingtonu je politika Jedne Kine ideja da Kina i Tajvan moraju mirno razvijati svoje odnose.

Međusobni obrambeni sporazum Tajvana i SAD-a jest ostao na snazi, ali je već Jimmy Carter ugasio tu povelju. U zalog dobrih odnosa s Kinom, tajvanska strateška vrijednost je zanemarena u Washingtonu. Umjesto obrambenog ugovora, nastao je onaj koji održava diplomatske odnose s Tajvanom na način koji promiče mir i stabilnost u regiji, kao najveći politički, sigurnosni i ekonomski interes SAD-a. Takvo stanje se stalno propituje incidentima i prolascima ratnog brodovlja.

Ideološki se dvije zemlje istog naroda međusobno pobijaju. Peking nastoji prikazati da model demokracije zapadnog tipa nije moguć u kineskom društvu jer je takva demokracija nespojiva s kineskim tradicionalnim konfucijanskim mišljenjem. Tajvan pokazuje drugačije pa Kina nastoji što više demonizirati sustav u Taipeiju. S druge strane je Tajvancima upravo taj korak najbolji način da postavljaju legitimnost svog postojanja. I to je dio rasprava za nadolazeće predsjedničke izbore.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.