Otkazivanje parlamentarnih izbora za Palestinsku upravu (PA) 22. svibnja, što je bila odluka predsjednika Mahmuda Abbasa, produbljuje palestinsku političku krizu i pridonijelo je eskalaciji između Hamasa i Izraela. Odluka je rezultat unutarnjih sporova u vodstvu PA-a i nedovoljne vanjske potpore, ponajprije Sjedinjenih Država. Nedostatak izbora održati će trenutna politička previranja u PA-u i oslabiti palestinske odnose s Izraelom.
Demokratski mehanizmi u glavnim institucijama područja suspendirani su više od deset godina. Posljednji predsjednički izbori na kojima je pobijedio Fatahov čelnik Abbas održani su 2005. godine, a posljednji izbori za palestinsko zakonodavno vijeće, 132-člani parlament PA-a, održani su 2006. kada je pobijedio Hamas. Uspjeh organizacije, koju Izrael, Sjedinjene Države i Europska unija smatraju terorističkom skupinom, prerastao je u političku krizu. Izrael i bliskoistočni "kvartet" (SAD, UN, EU, Rusija) sankcionirali su PA i institucije koje su predvodile Hamas. Kvartet je obnovu suradnje s palestinskim strankama uvjetovao usvajanjem "načela kvarteta": odricanjem od nasilja, priznavanjem Izraela i prihvaćanjem prethodnih izraelsko-palestinskih sporazuma. Pokušaji kompromisa između Fataha i Hamasa oko uspostave zajedničke vlade završili su neuspjehom i otvorenim sukobom. Potom je 2007. Hamas nasilno preuzeo pojas Gaze, što je de facto značilo odvajanje palestinskih teritorija i institucionalnu paralizu PA. U strahu da će Hamas pobijediti na sljedećim izborima, Abbas je odlučio da ih neće zakazati i dekretom voditi PA. Koncentracija postupka donošenja odluka u rukama predsjednika rezultirala je jačanjem autoritarne prirode politike PA (što se odražava u padu Indeksa demokracije od 2006. do 2020. s "djelomične demokracije" na "autoritarnost").
Od 2007. Fatah i Hamas u više su navrata bili u neuspješnim pregovorima o pomirenju. Najava Trumpovog plana u siječnju 2020. i prijetnja aneksijama na Zapadnoj obali potaknula je nastavak pregovora koji su u siječnju 2021. Abbasu donijeli dekret kojim se poziva na zakašnjele izbore. Odluka je bila da će se parlamentarni izbori zakazati za svibanj, a predsjednički za srpanj, kao i izbori u rujnu za Palestinsko nacionalno vijeće, zakonodavno tijelo Palestinske oslobodilačke organizacije, koje je formalno međunarodno predstavništvo Palestinaca i palestinske dijaspore. Unatoč naprednoj razini izbornog procesa (uključujući registraciju birača, odobravanje popisa kandidata) u travnju, Abbas je najavio njihovo neodređeno odgađanje. Navedeni razlog bio je taj što Izrael neće dopustiti glasanje u istočnom Jeruzalemu, uglavnom nastanjenom palestinskim stanovništvom i priznatim od Izraela kao svoj teritorij (službeno, izraelske vlasti nisu zauzele stav o izborima u PA-u).
Odgađanje izbora prvenst...
Demokratski mehanizmi u glavnim institucijama područja suspendirani su više od deset godina. Posljednji predsjednički izbori na kojima je pobijedio Fatahov čelnik Abbas održani su 2005. godine, a posljednji izbori za palestinsko zakonodavno vijeće, 132-člani parlament PA-a, održani su 2006. kada je pobijedio Hamas. Uspjeh organizacije, koju Izrael, Sjedinjene Države i Europska unija smatraju terorističkom skupinom, prerastao je u političku krizu. Izrael i bliskoistočni "kvartet" (SAD, UN, EU, Rusija) sankcionirali su PA i institucije koje su predvodile Hamas. Kvartet je obnovu suradnje s palestinskim strankama uvjetovao usvajanjem "načela kvarteta": odricanjem od nasilja, priznavanjem Izraela i prihvaćanjem prethodnih izraelsko-palestinskih sporazuma. Pokušaji kompromisa između Fataha i Hamasa oko uspostave zajedničke vlade završili su neuspjehom i otvorenim sukobom. Potom je 2007. Hamas nasilno preuzeo pojas Gaze, što je de facto značilo odvajanje palestinskih teritorija i institucionalnu paralizu PA. U strahu da će Hamas pobijediti na sljedećim izborima, Abbas je odlučio da ih neće zakazati i dekretom voditi PA. Koncentracija postupka donošenja odluka u rukama predsjednika rezultirala je jačanjem autoritarne prirode politike PA (što se odražava u padu Indeksa demokracije od 2006. do 2020. s "djelomične demokracije" na "autoritarnost").
Od 2007. Fatah i Hamas u više su navrata bili u neuspješnim pregovorima o pomirenju. Najava Trumpovog plana u siječnju 2020. i prijetnja aneksijama na Zapadnoj obali potaknula je nastavak pregovora koji su u siječnju 2021. Abbasu donijeli dekret kojim se poziva na zakašnjele izbore. Odluka je bila da će se parlamentarni izbori zakazati za svibanj, a predsjednički za srpanj, kao i izbori u rujnu za Palestinsko nacionalno vijeće, zakonodavno tijelo Palestinske oslobodilačke organizacije, koje je formalno međunarodno predstavništvo Palestinaca i palestinske dijaspore. Unatoč naprednoj razini izbornog procesa (uključujući registraciju birača, odobravanje popisa kandidata) u travnju, Abbas je najavio njihovo neodređeno odgađanje. Navedeni razlog bio je taj što Izrael neće dopustiti glasanje u istočnom Jeruzalemu, uglavnom nastanjenom palestinskim stanovništvom i priznatim od Izraela kao svoj teritorij (službeno, izraelske vlasti nisu zauzele stav o izborima u PA-u).
Odgađanje izbora prvenst...
