X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 5 od 5
Preostalo vremena: 00:49:06
Akcija traje do 19:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Popušta kriza koja se mogla pretvoriti u još jedan strašan rat među Slavenima: Zašto Rusija povlači vojsku s ukrajinske granice? Što je s ukrajinskim NATO članstvom? Hoće li Putin već ovih dana de-facto pripojiti Donjeck i Lugansk?

PIŠE: | Foto: Rusko ministarstvo obrane
Objavljeno:

Jedan od mogućih scenarija za veliku ukrajinsku krizu od početka je bio ovaj kojem smo danas svjedočili. Baš kao i prošle godine, kada su napetosti dosegle točku vrenja, iz Moskve proglašavaju - "Vojne vježbe su završene! Vojska se povlači!". I zaista, neposredno zatim rusko ministarstvo obrane objavilo je snimke tenkova, oklopnih vozila i trupa kako se ukrcavaju na vlakove i druga transportna sredstva. Velike vježbe u Bjelorusiji potrajat će još nekoliko dana, do 20. veljače, ali ako je suditi po ruskim tvrdnjama, vojska se definitivno povlači što bi pak značilo da je i ova kriza zapravo okončana. Ako jest, što se dogodilo? Koji je njezin ishod? Je li Rusija ostvarila svoje strateško-sigurnosne ciljeve?

Ovisi o tome koliko je toga zapravo dogovoreno, a da javnost još uvijek s detaljima nije ni upoznata. Sate i sate proveli su zapadni lideri u razgovoru s Putinom, što uživo (Macron i Scholz), što putem telefona (Biden itd). O čemu se sve razgovaralo, još uvijek znamo jako malo, ali kada je ukrajinski ambasador u Londonu jučer za BBC počeo spominjati mogućnost ukrajinskog odustajanja od ulaska u NATO, bila je to bez sumnje prijelomna točka. Teško da je njemu prvom "sinula" takva ideja. Očito je to nešto o čemu se već intenzivno razgovaralo, a Rusija vjerojatno ne bi tako brzo povlačila svoje trupe da ne osjeća da je ovo dobar ishod po nju.

Podsjetimo još jednom na to da je ova kriza eskalirala u trenutku kad je Rusija postavila cijeli niz svojih sigurnosnih zahtjeva te je već tada bilo jasno da ona ne može očekivati da će svi biti zadovoljeni. Štoviše, sa Zapada su njeni zahtjevi odmah odbijeni, uključujući i onaj glavni koji se tiče sprečavanja potencijalnog ukrajinskog ulaska u NATO savez. Zapravo skoro pa ništa od kompromisa nismo javno čuli. Rusija je na to reagirala daljnjim gomilanjem svojih snaga na granicama Ukrajine.

Zanimljiv detalj, a to je još jedna stvar "posuđena" od prošlogodišnje krize, je taj da je Rusija sve ovo vrijeme eksplicitno tvrdila kako nipošto ne namjerava napasti Ukrajinu te da su optužbe samo "zapadnjačka propaganda". Sad, ako se ruska vojska zaista povuče, svi oni koji su prognozirali da će invazija krenuti "svaki trenutak" će sigurno izgledati pomalo blesavo, kao kakvi ratni huškači. Nema sumnje, bilo je tijekom ove krize itekako velikog ratnog huškanja, no nije da Rusija nije dala baš nikakav povod.

Opet posve očekivano, najglasnije ratne trube bile su od strane onih koji osjećaju da bi u slučaju eskalacije imali najmanje za izgubiti. SAD je doslovno danima neprekidno slao u javnost "provjerene obavještajne informacije" koje tvrde kako ruski napad samo što nije počeo. U međuvremenu Washington je pripremio vjerojatno najsnažnije sankcije ikad osmišljene. Ako rata ne bude nekima će zasigurno biti žao što nisu po Rusiji udarili s tim ekonomskim posljedicama.

Hoće li se ova kriza okončati bez jasnog pobjednika? Moguće je. Ruski tenkovi se još nisu stigli ni ukrcati u vlakove, a obje strane su glasno krenule proglašavati pobjedu. Iz Moskve se moglo čuti kako su "razbili zapadnjačku propagandu bez ispaljenog hica" dok u isto vrijeme ukrajinski ministar vanjskih poslova u razgovoru s novinarima navodi: "Mi i naši saveznici uspjeli smo zajedno zaustaviti Rusiju od daljnje eskalacije".

Da, zaista će biti teško interpretirati ishod ove krize ako ona ovako završi. Jasno, ne treba posebno ni napominjati da je svaki scenarij koji ne uključuje veliki rat u Europi pohvalan ishod. No, ako Rusija nije dobila niti jedan od svojih sigurnosnih zahtjeva, na temelju čega onda slave ovakav ishod? Dobro, uspjeli su cijeli svijet dovesti u situaciju da vjeruju kako je na pomolu strašan scenarij koji bi, u slučaju da stvari malo izmaknu kontroli, mogao završiti u vojnom sukobu Rusije i NATO-a, ali pošto je Rusija ta koja je ionako bila "na potezu" ona je ujedno i ta koja je bila u stanju ovo de-eskalirati na ovakav način.

Njezini sigurnosni zahtjevi pak nisu prihvaćeni, bar ne javno, niti jedan. Ukrajinski dužnosnici i danas ispravljaju svog ambasadora u Londonu te navode kako definitivno idu prema NATO članstvu. Što je pak s Donbasom? Zar nije upravo Moskva rekla da je ukrajinska vojska nagomilana uzduž kontaktne linije i da je Kijev taj koji zapravo sprema invaziju (na Donjeck i Lugansk)? Nije li ruska vojska bila raspoređena oko Ukrajine baš da svojom silom odvrati - barem prema moskovskom narativu - ukrajinsku vojsku od napada na Donbas?

I što je sa statusom Donbasa? Ruska Duma danas je izglasala prijedlog priznavanja samoproglašenih Narodnih republika Donjeck i Lugansk te je taj prijedlog već poslan na Putinov stol. Ako Putin stavi svoj potpis onda bi Donjeck i Lugansk dobili status kakav danas imaju Abhazija i Južna Osetija, gruzijske pokrajine koje su se odcijepile za vrijeme kratkog rusko-gruzijskog rata 2008. Abhazija i Južna Osetija su danas ruski protektorati, a slično bi mogle završiti i pokrajine na istoku Ukrajine. Dakako, to bi bio jako loš scenarij po Kijev jer bi time pale u vodu ideje o ponovnoj integraciji u sastav Ukrajine, bilo mirnim ili vojnim putem.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.