Darfur je postao spirala u nasilju nakon prestanka zajedničke mirovne misije Ujedinjenih naroda i Afričke unije (UNAMID) 31. prosinca 2020. Samo dva tjedna kasnije, 16. siječnja 2021., ubijeno je više od 250 ljudi - uključujući tri humanitarna radnika, u međuopćinskim sukobima. Neprijateljstva su započela kao osobna tučnjava između pripadnika nearapske zajednice Massalit i osobe iz jednog od arapskih plemena u provinciji Geneina u zapadnom Darfuru. Iako su etničke oznake gotovo nevidljive u Darfuru, većina se mještana identificira s tim kategorijama. Osobni sporovi tako mogu prelaziti u međuopćinsko nasilje. To se dogodilo kada je arapska milicija eskalirala sukob ciljajući mještane Massalita i interno raseljene osobe.
Prema Save the Children, napad je uzrokovao 50.000 raseljenih iz logora Kerinding. Šef organizacije za pomoć u Sudanu Arshad Malik rekao je u izjavi da su "vidjeli uznemirujuće fotografije ozlijeđenih i umirućih ljudi na podovima i u hodnicima bolnica". Gradonačelnik Geneine Alamin Hassan Gibril optužio je sigurnosne agencije da nisu učinile dovoljno da zaustave nasilje. Izdvojio je vojsku jer ranije nije intervenirala. "Situacija je pod nadzorom nakon što je vlada poslala vojno pojačanje izvan države nakon dvodnevnih sukoba, ali vojska u državi zatvorila je oči", rekao je gradonačelnik za medije.
Rat u Darfuru glavni je oružani sukob u regiji Darfur u Sudanu koji je započeo u veljači 2003. godine kada su pobunjeničke skupine Sudanskog oslobodilačkog pokreta (SLM) i Pokreta za pravdu i jednakost (JEM) započeli borbu protiv vlade Sudana, koju su optužili za ugnjetavanje nearapskog stanovništva Darfura. Vlada je odgovorila na napade provođenjem kampanje etničkog čišćenja protiv darfurskih nearapa. To je rezultiralo smrću stotina tisuća civila i optužnicom sudanskog predsjednika Omara al-Bashira za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog kaznenog suda. Jednu stranu sukoba uglavnom čine sudanska vojska, policija i Janjaweed, sudanska milicijska skupina čiji su pripadnici uglavnom regrutirani među arabiziranim autohtonim Afrikancima i malim brojem beduina sa sjevernog Rizeigata.
Drugu stranu čine pobunjeničke skupine, posebno SLM / A i JEM, regrutirane prvenstveno iz nearapskih muslimanskih etničkih skupina Fur, Zaghawa i Masalit. Iako sudanska vlada javno poriče da je podržala Janjaweed, dokazi potkrepljuju tvrdnje da je pružala financijsku pomoć i oružje te koordinirala zajedničke napade, mnoge na civile. Procjene broja ljudskih žrtava kreću se do nekoliko stotina tisuća mrtvih, bilo od borbe, bilo od gladi i bolesti. Masovna raseljavanja i prisilne migracije prisilile su milijune u izbjegličke kampove ili preko granice, stvarajući humanitarnu krizu. Bivši američki državni tajnik Colin Powell opisao j...
Prema Save the Children, napad je uzrokovao 50.000 raseljenih iz logora Kerinding. Šef organizacije za pomoć u Sudanu Arshad Malik rekao je u izjavi da su "vidjeli uznemirujuće fotografije ozlijeđenih i umirućih ljudi na podovima i u hodnicima bolnica". Gradonačelnik Geneine Alamin Hassan Gibril optužio je sigurnosne agencije da nisu učinile dovoljno da zaustave nasilje. Izdvojio je vojsku jer ranije nije intervenirala. "Situacija je pod nadzorom nakon što je vlada poslala vojno pojačanje izvan države nakon dvodnevnih sukoba, ali vojska u državi zatvorila je oči", rekao je gradonačelnik za medije.
Rat u Darfuru glavni je oružani sukob u regiji Darfur u Sudanu koji je započeo u veljači 2003. godine kada su pobunjeničke skupine Sudanskog oslobodilačkog pokreta (SLM) i Pokreta za pravdu i jednakost (JEM) započeli borbu protiv vlade Sudana, koju su optužili za ugnjetavanje nearapskog stanovništva Darfura. Vlada je odgovorila na napade provođenjem kampanje etničkog čišćenja protiv darfurskih nearapa. To je rezultiralo smrću stotina tisuća civila i optužnicom sudanskog predsjednika Omara al-Bashira za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog kaznenog suda. Jednu stranu sukoba uglavnom čine sudanska vojska, policija i Janjaweed, sudanska milicijska skupina čiji su pripadnici uglavnom regrutirani među arabiziranim autohtonim Afrikancima i malim brojem beduina sa sjevernog Rizeigata.
Drugu stranu čine pobunjeničke skupine, posebno SLM / A i JEM, regrutirane prvenstveno iz nearapskih muslimanskih etničkih skupina Fur, Zaghawa i Masalit. Iako sudanska vlada javno poriče da je podržala Janjaweed, dokazi potkrepljuju tvrdnje da je pružala financijsku pomoć i oružje te koordinirala zajedničke napade, mnoge na civile. Procjene broja ljudskih žrtava kreću se do nekoliko stotina tisuća mrtvih, bilo od borbe, bilo od gladi i bolesti. Masovna raseljavanja i prisilne migracije prisilile su milijune u izbjegličke kampove ili preko granice, stvarajući humanitarnu krizu. Bivši američki državni tajnik Colin Powell opisao j...
