Poluvodiči i mikročipovi Dalekog istoka: Bez Tajvana nema ni budućnosti ni sadašnjosti, ali novi američki plan već se priprema za kinesko preuzimanje

Kriza oko Tajvana naglo je eskalirala nakon što je otok posjetila predsjednica donjeg doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi. Kineske vojne vježbe oko Tajvana, najveće još od 90-ih godina, trajale su danima. Trenutačna situacija je tek donekle mirnija, iz kineske vojske poručuju da će nastaviti s patrolama, no posljedice ovog poteza izazvale su značajnu degradaciju u odnosima između Pekinga i Washingtona (i to svega nekoliko dana nakon što su američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping vodili višesatni telefonski razgovor).

Zbog eskalacije pojavile su se brojne teorije o tome da se Kina danas možda nalazi bliže ideji pokretanja vojne invazije na Tajvan s ciljem preuzimanja direktne kontrole nad otokom. Kakve bi to imalo posljedice po svijet izuzev očitih geopolitičkih podrhtavanja? Poprilične. Naime, Tajvan poznat po tome da je najveći proizvođač poluvodiča na svijetu koji su pak esencijalni u svoj modernoj tehnologiji.

Zašto su poluvodiči tako važni? Njihovu važnost je teško dovoljno naglasiti - oni su od nezamjenjive važnosti u proizvodnji gotovo sve tehnologije koja nas okružuje. Poluvodiče se često naziva i čipovima, ili mikročipovima, no valja te termine diferencirati.

Iako se u medijima često koriste nazivi "čipovi" i "poluvodiči" kao sinonim, to nisu iste stvari, ali su svakako povezane jer poluvodiče koristimo za proizvodnju čipova (ali i za druge elektroničke komponente, recimo diode). Čipovi su pak u laptopima, mobitelima, medicinskoj opremi, vojnim zrakoplovima... zaista svugdje oko nas.

Poluvodič je materijal - koji ima jako dobru električnu vodljivost - napravljen od čistih elemenata, obično silicija ili germanija, ili spojeva kao što je galijev arsenid. Što ih čini tako posebnima? Ti materijali od kojih se stvaraju imaju slobodne elektrone u svojoj strukturi i zato se mogu lako kretati među atomima, to pak pospješuje protok struje.

I što Tajvan zapravo proizvodi? Poluvodiče ili čipove? Oboje! U kojim količinama? Postoci su zapanjujući, naročito kad imamo na umu da je riječ o nečem bez čega moderni svijet jednostavno ne bi mogao funkcionirati. Tajvan proizvodi čak 65% poluvodiča na svijetu, a povrh toga i gotovo 90% (!) naprednih čipova. Jasno, razvojem industrije poluvodiča Tajvan je - što itekako ima smisla za njihovu ekonomiju - godinama razvijao i proizvodnju čipova te su danas nezamjenjivi na svjetskom tržištu.

Po pitanju proizvodnje poluvodiča na dalekom drugom mjestu nalazi se Južna Koreja koja svejedno drži dobar dio tržišta, oko 15%. SAD je na trećem mjestu sa 7%. Slijedi Kina s oko 6%, a preostalih 6% otpada na druge zemlje svijeta.

Valja opet istaknuti što točno znači "proizvodnja poluvodiča" jer pošto mnogi termin poluvodič koriste kao sinonim za (mikro)čipove, prema nekim izvješćima najveći "proizvođač" čipova je SAD. To nije točno. Ono što je točno da je najveći prodavač i dizajner samih čipova svakako američka kompanija Intel (na drugom je južnokorejski Samsung), ali oni prodaju gotove proizvode, no da bi ih proizvodili treba im prvo ono što uvelike stiže isključivo iz Tajvana - poluvodiči.

Dakle, sad možemo malo konkretnije govoriti o tome što bi bile posljedice hipotetičkog kineskog zauzimanja Tajvana. Gotovo 40% tajvanskog izvoza otpada samo na poluvodiče. Kad bi Kina uspjela ugrabiti Tajvan ugrabila bi i njihovu industriju poluvodiča - a tu je daleko najvažnija najveća tajvanska kompanija TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing). Kina bi odjednom imala kontrolu nad preko 70% tržišta poluvodiča. Da pritom ni ne govorimo o tajvanskim mikročipovima koji se koriste u gotovo svoj naprednoj tehnologiji diljem svijeta.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.