Kako se jučer i spekuliralo, novi rat na Bliskom istoku je na pomolu, jutros stižu i potvrde - rat je počeo. Saudijska Arabija, zajedno s još 9 zemalja saveznica, pokrenula je vojnu agresiju protiv Jemena ciljajući šijitske Houthi pobunjenike koji su zauzeli glavni grad Sanaa te su krenuli prema južnom gradu Adenu gdje se nalazi predsjednik Abd-Rabbu Mansour Hadi, saveznik Zapada i Saudijske Arabije, koji je protjeran iz glavnog grada.
Opširnije o situaciji u Jemenu:
- Na pomolu novi rat na Bliskom istoku: Saudijska Arabija gomila snage na granici s Jemenom koji bi uskoro mogao postati nova pozornica sukoba između Rijada i Teherana
- Houthi borci preuzeli predsjedničku palaču - dolazak pro-iranske politike na vlast u strateški važnom Jemenu, američkom savezniku, na granici Saudijske Arabije? Analiza: Građanski rat u Jemenu i Božji Partizani u glavnom gradu Sanaa
Saudijska Arabija agresiju je započela sa zračnim napadima. Saudijski izvori ističu kako će se koristiti i "druga vojna sredstva", tj. vrlo je vjerojatno da će Saudijska Arabija ući u Jemen i s kopnenom vojskom.
Saudijski ambasador Adel bin Ahmed Al-Jubeir potvrdio je kako je vojna operacija u Jemenu započela sinoć oko 19 sati prema lokalnom vremenu.
SAD, koji je prije četiri godine u Libiji dao punu vojnu podršku pobunjenicima u Libiji u ratu protiv vlasti, sada zauzima dijametralno suprotan stav te, očekivano, staje na stranu Saudijske Arabije. Iz Bijele kuće potvrdili su kako je predsjednik Barack Obama odobrio "logističku i obavještajnu potporu" zemljama Zaljeva koje su se uključile u agresiju na Jemen predvođenu Saudijskom Arabijom. Drugim riječima, SAD je indirektni suučesnik u ovoj agresiji koja nema nikakvo odobrenje UN Vijeća Sigurnosti.
Unutarnji sukob u Jemenu svakako ne ide na ruku Saudijskoj Arabiji i SAD-u jer njihovi saveznici nižu poraze, a napreduju snage koje su - prema nekim izvorima - lojalne Iranu. No, činjenica jest da ovdje ipak govorimo o striktno unutarnjem sukobu. Šijitski Houthi pobunjenici nisu ni na koji način zaprijetili Saudijskoj Arabiji stoga ovdje govorimo o drskom kršenju međunarodnog prava i vojnoj agresiji.
Po istoj logici bi Rusija mogla vojno intervenirati u Ukrajinu, zračnim snagama i kopnenom vojskom, jer im se "ne sviđa" tamošnji razvoj unutarnje situacije. Svjedočimo žestokim sankcijama protiv Rusije zbog znatno manjeg uplitanja pa se stoga postavlja pitanje - tko će sada sankcionirati Saudijsku Arabiju i SAD koji je odmah logistički stao na stranu agresora?
U izjavi Bijele kuće navodi se: "Američke snage ne sudjeluju u direktnoj vojnoj akciji u Jemenu, no uspostavljamo centar za zajedničko planiranje sa Saudijskom Arabijom po pitanju ovog napora kako bismo koordinirali američku vojnu i obavještajnu potporu".
SAD se, još jednom, potpuno svrstao na jednu stranu sukoba te su također objavili poruku u kojoj se Houthi pobunjenike poziva da "odmah prekinu s destabilizirajućim akcijama" te da se vrate "političkom dijalogu" sa srušenom jemenskom Vladom.
Ovo je konačna potvrda da američka vanjska politika nema apsolutno nikakve odrednice izuzev političkog, odnosno geopolitičkog, interesa. Kada su islamistički militanti u Libiji u proljeće 2011. pokrenuli pobunu protiv centralnih vlasti u Tripoliju, SAD su izveli žestoki napad na Libiju bombardirajući je mjesecima iz zraka omogućavajući militantima pobjedu u ratu. Gotovo identičnu situaciju danas imamo u Jemenu, ali SAD zauzima potpuno suprotnu stranu.
Zašto? Možda zato što Jemen, za razliku od tadašnje Libije, ima "demokratski" izabranu vlast? To ne može biti, jer Jemen nema nikakve veze s demokracijom. Podsjetimo se na trenutak kako je pro-Zapadni predsjednik Hadi uopće došao na vlast 2012. Tadašnja američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je kako je u Jemenu napravljen "važan korak" i kako se glasanjem poslala "jasna poruka kako jemenski narod može očekivati pozitivnu demokratsku budućnost".
Glasnogovornica američkog State Departmenta, Victoria Nuland, također je pohvalila održane "izbore" i pritom izjavila: "Ohrabreni smo i čestitamo jemenskom narodu na pokretanju ovog procesa, što su preuzeli kontrolu kao narod, stajat ćemo uz njih u svim sljedećim koracima".
Pohvale dolaze nakon održavanja predsjedničkih izbora, no iste se nikako ne bi moglo nazvati "demokratskim" - prije svega zbog činjenica da se "natjecao" samo jedan jedini kandidat.
Jedini kandidat na izborima je bio Abd-Rabbu Mansour Hadi, potpredsjednik u dugogodišnjoj vladi predsjednika Ali Abdullah Saleha. Dakle, čak se ni tranzicija nije dogodila već je na vlast postavljen stari "režimac".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.