Počeo je rat koji će potpuno preoblikovati ravnotežu globalne moći: Trump se preračunao - Kina neće popustiti, partija i ekonomija će se utaboriti, izdržat će ovaj napad, a za nagradu mogu dobiti sve dosadašnje američke partnere

Sukob na relaciji Washington–Peking posljednjih je dana dosegnuo novu razinu eskalacije, a carinski udari mogli bi prerasti u dugotrajni trgovinski rat s dalekosežnim posljedicama za svjetsku ekonomiju. Službeni Peking jasno je stavio do znanja da neće popustiti pred intenziviranim pritiscima iz SAD-a. S druge strane, Donald Trump javno poručuje kako ne kani odustati od uvođenja sve viših carina na kinesku robu, inzistirajući da je Amerika godinama "nepošteno iskorištavana" u trgovinskim odnosima. Jasno, dalo bi se itekako razgovarati o toj tvrdnji - pa i o tome kako je američki moderni kapitalizam "uspio" upravo zahvaljujući eksploataciji kineskog radništva (i to američko-kineskoj eksploataciji!), ali sada stvari dolaze na naplatu i Trump žestokom retorikom želi zamagliti ono što je već svima jasno: Kina je toliko uznapredovala da je njen uzlet za Ameriku možda već sad nezaustavljiv.

U ovom napetom ozračju, kako se i očekivalo, na svjetskim burzama nastupila je oštra korekcija, a vodeći burzovni indeksi bilježe dramatične padove, što dodatno unosi nesigurnost i kod ulagača i kod političkih aktera. Istovremeno, neki analitičari sugeriraju da bi upravo u ovoj krizi moglo biti prilika za određene gospodarske aktere – a možda i za samu Kinu, koja sve više naglašava da joj je cilj stvoriti "novi" globalni trgovinski poredak, neovisniji o SAD-u.

Trumpova pozicija, sudeći prema njegovim istupima, nije se bitno promijenila još od prvog mandata kada je također prijetio uvođenjem carina na kinesku robu. Međutim, tada je između Washingtona i Pekinga postojala barem formalna želja da se krizu koliko-toliko umiri pregovorima i parcijalnim trgovinskim dogovorima. Ovoga puta, ton je znatno oštriji: iz Kine stižu upozorenja da više neće pružati nikakve "privremene ustupke" jer je procjena da SAD želi ne samo ekonomski uzdrmati Kinu, već strateški onemogućiti njezin uspon. U to se uklapa i nametanje 34-postotnog carinskog opterećenja na svu uvezenu američku robu, što zrcali nove američke carine (izvori navode da je kombinirani prosjek za kineske proizvode u SAD-u sada već na 65%). Takav recipročni potez Pekinga najavljuje da će se sukob protegnuti izvan kratkoročne spirale udara i protuudara.

U Washingtonu, Trump ipak daje signale da je "otvoren za pregovore", ali istodobno prijeti dodatnim 50-postotnim carinama ako Kina ne povuče svoje protumjere. Prema najnovijim porukama kineskih vlasti, povlačenje tih protumjera nije izgledno jer smatraju kako bilo kakva "privremena" ili "simbolična" popuštanja ne bi riješila glavni problem, a to je, po Pekingu, američka politika pokušaja zadržavanja kineskog rasta. Neki se pritom pitaju je li Trump mislio da će Kina pristati na nagodbu – no ako je suditi po reakcijama iz Pekinga, čini se da su takve nade ugašene. Kineska strategija pokazuje da su spremni istrpjeti trenutni gospodarski udarac, a državni i partijski mediji ponavljaju poruke u stilu: "Što je veći pritisak, to smo snažniji". Time Kina šalje poruku domaćoj javnosti i svijetu kako neće biti "lak plijen" te da im eventualni sporazum s Trumpom sada izgleda kao tek kratak predah koji bi Americi dao vremena da nastavi gušiti kineske ambicije.

Zanimljivo je pitanje smatra li Kina ovu situaciju možda prilikom da ojača svoje položaje na globalnom tržištu. Činjenica je da su neke zemlje već dulje vrijeme skeptične prema američkom protekcionizmu i, suočene s visokim carinama, mogle bi potražiti alternativna tržišta i dobavljače. Peking, vodeći se uvjerenjem da svijet "klizi u globalizaciju bez SAD-a", pokušava se nametnuti kao pouzdan ekonomski partner - da, čak i Europi (razmirice od ranije se brzo zaborave ako postoji veliki ekonomski interes). Dok Trump uvodi tarife sve redom, čak i protiv nominalnih saveznika (primjeri su povećane carine na uvoz iz Japana, EU-a, pa čak i iz Izraela), Kina ističe vlastitu "otvorenost" za suradnju. U tom smislu, neki u Pekingu procjenjuju da bi upravo ta američka agresivnost na više frontova mogla "gurnuti" ostale zemlje u kineski zagrljaj, osobito ako nastavi padati globalna potražnja i rastu rizici recesije. Naravno, Kina već ima i alate za pritisak na SAD, poput kontrole nad rijetkim mineralima ili ograničenja pristupa svom golemom tržištu američkim tvrtkama – što je već najavljeno i konkretizirano kroz stavljanje određenih američkih kompanija na "crnu listu".

U međuvremenu, dionice diljem svijeta, kako smo i rekli, prolaze kroz "osjetnu" korekciju. Američki indeksi srušili su se na ivicu bear-marketa, a slično se događa i u Aziji i Europi. Događaji očito bude strahove da će opća neizvjesnost oko trgovine i potencijalni raskol između dviju najvećih svjetskih ekonomija dovesti do daljnjih potresa na tržištima.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.