Kineski premijer Li Keqiang poručio je za vrijeme svog jučerašnjeg godišnjeg govora kako je Tajvan i dalje "najosjetljivije i najvažnije teritorijalno pitanje" za Kinu te kako će Kina ojačati politike koje imaju za cilj potaknuti suradnju s narodom Tajvana. "Potaknut ćemo ih da se suprotstave tajvanskoj neovisnosti i da prihvate ujedinjenje s Kinom. Uz ove napore uvjeren sam kako možemo stvoriti prekrasnu budućnost za kineski narod", istaknuo je premijer Li.
Neki su odmah uočili kako kineski premijer nigdje nije upotrijebio termin "mirno ujedinjenje", nešto što je Kina ranije uvijek isticala u ovakvim proglasima. Četiri desetljeća kineski lideri za vrijeme obraćanja pred parlamentom spominju "mirno ujedinjenje", sve do sada. Li Keqiang sigurno nije slučajno "zaboravio" naglasiti tu bitnu riječ.
No, jedan visoki neimenovani tajvanski dužnosnik rekao je u razgovoru za novinsku agenciju kako ga to ne čudi te kako je ovo zapravo i dalje jedna te ista kineska politika.
Ipak, nešto se promijenilo u zadnje vrijeme. Što? Nekoliko stvari. Kao prvo, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen, koja je na vlasti od 2016. godine, a ove godine osvojila je drugi mandat. Peking vjeruje kako će glavni cilj njenog drugog mandata biti proglašenje neovisnosti Tajvana. Spomenimo pritom kako Tsai to već i ističe te navodi kako je Tajvan već i sada neovisna zemlja pod nazivom Republika Kina.
Kratki povijesni podsjetnik. Za vrijeme građanskog rata u Kini (od 1927. do 1949.) izginuli su milijuni ljudi, a rat se vodio između komunista i nacionalista. Trijumfirali su komunisti koji su zatim stvorili Narodnu Republiku Kinu. No, nacionalističko vodstvo nije do kraja poraženo - pobjegli su na obližnji otok Tajvan te tamo nastavili postojati kao Republika Kina, tvrdeći kako nisu poraženi u ratu, bar ne do kraja!
Ali zašto je komunistička Kina dozvolila da nacionalisti nastave postojati na Tajvanu? Da je bilo do Pekinga već bi ih davno porazili, no tada se u sukob umiješao SAD koji je stao na stranu Tajvana između njih i Kine, doslovno, šaljući svoje ratne brodove i vojsku u Tajvanski tjesnac kako bi spriječili kinesku vojnu invaziju. Bilo je pokušaja, ali Kina je na kraju ipak ustuknula pred znatno većom američkom vojnom silom, ali ne permanentno... Komunističke vlasti odlučile su "pričekati bolji trenutak" za dovršenje građanskog rata i vraćanje kontrole nad Tajvanom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
