Već danima fokus je na poljsko-bjeloruskoj granici gdje situacija postaje sve napetija i u ovom trenutku teško je vidjeti smirivanje jer svi uključeni akteri samo podižu uloge i prijetnje. No, u isto vrijeme jedna druga situacija upravo se razvija na istoku Europe, ona u Ukrajini.
Tijekom jučerašnjeg dana, već po drugi put ovog tjedna razgovarali su ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel. Glavna tema razgovora je dakako bila situacija na poljsko-bjeloruskoj granici, no oni koji su pročitali cijelo izvješće o razgovoru na stranicama ruskog Kremlja uočili su da je Putin iskoristio razgovor kako bi adresirao i stanje u Ukrajini. U tekstu se konkretno navodi: "Za vrijeme razgovora dotakli su se i sukoba u Ukrajini, a predsjednik Putin naglasio je destruktivnu politiku koju vodi Kijev te istaknuo kako se sve više oslanjaju na silu. Istaknuo je kako ukrajinske snage koriste vojne dronove čime se krše mjere sporazuma iz Minska. Spomenuo je i destabilizirajuće i opasne provokacije oružanih snaga SAD-a i drugih NATO zemalja na prostoru Crnog mora".
Dakako, sporazum iz Minska kojeg Putin spominje nema veze s aktualnom krizom u Bjelorusiji već datira iz vremena kada je Bjelorusija, u usporedbi sa susjednom Ukrajinom, bila gotovo "oaza mira". Riječ je o sporazumu iz 2015. kada su lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine dogovorili proces kojime bi se okončao rat na istoku Ukrajine (samo Merkel i Putin su još uvijek na vlasti s tog sastanka, i domaćin dakako, Aleksandar Lukašenko). Rat na istoku Ukrajine nije time okončan, ali se uvelike smirio te su donijete mjere na temelju kojeg bi ga se, idealno, trebalo posve okončati. Zapravo sporazum iz Minska ni u teoriji nije zvučao kao vrlo primjenjiva, a u praksi još manje. Ipak, iza nas je nekoliko godina tek sporadičnih sukoba u Ukrajini. Problem je pak u tome da bez mira to se može nazivati jedino "zamrznuti sukob", a takvi prije ili kasnije ponovno proključaju (u zadnje vrijeme imali smo više primjera, recimo rat u Gorskom Karabahu).
Putin se konkretno osvrnuo na ukrajinsku uporabu dronova. Riječ je o turskim dronovima koje je Ukrajina kupila, a ne tako davno pohvalili su se da su ih počeli upotrebljavati i u sukobu na istoku Ukrajine odnosno u Donbasu. Naravno, prisutnost ovih dronova - Bayraktar TB2 - izvor je poprilične zabrinutosti za Rusiju jer su vidjeli njihovu iznimnu učinkovitost na nekoliko ratišta (vjerojatno i izbliza) uključujući u Libiji i kasnije na Gorskom Karabahu za vrijeme sukoba između Azerbajdžana i Armenije.
Je li Putinova zabrinutost izražena njemačkoj kancelarki potaknula nekakvu lančanu reakciju, teško je reći, ali neposredno zatim stižu vrlo alarmantne informacije iz SAD-a. Naime, kako prenosi list Bloomberg, američki dužnosnici kontaktirali su svoje ...
Tijekom jučerašnjeg dana, već po drugi put ovog tjedna razgovarali su ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel. Glavna tema razgovora je dakako bila situacija na poljsko-bjeloruskoj granici, no oni koji su pročitali cijelo izvješće o razgovoru na stranicama ruskog Kremlja uočili su da je Putin iskoristio razgovor kako bi adresirao i stanje u Ukrajini. U tekstu se konkretno navodi: "Za vrijeme razgovora dotakli su se i sukoba u Ukrajini, a predsjednik Putin naglasio je destruktivnu politiku koju vodi Kijev te istaknuo kako se sve više oslanjaju na silu. Istaknuo je kako ukrajinske snage koriste vojne dronove čime se krše mjere sporazuma iz Minska. Spomenuo je i destabilizirajuće i opasne provokacije oružanih snaga SAD-a i drugih NATO zemalja na prostoru Crnog mora".
Dakako, sporazum iz Minska kojeg Putin spominje nema veze s aktualnom krizom u Bjelorusiji već datira iz vremena kada je Bjelorusija, u usporedbi sa susjednom Ukrajinom, bila gotovo "oaza mira". Riječ je o sporazumu iz 2015. kada su lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine dogovorili proces kojime bi se okončao rat na istoku Ukrajine (samo Merkel i Putin su još uvijek na vlasti s tog sastanka, i domaćin dakako, Aleksandar Lukašenko). Rat na istoku Ukrajine nije time okončan, ali se uvelike smirio te su donijete mjere na temelju kojeg bi ga se, idealno, trebalo posve okončati. Zapravo sporazum iz Minska ni u teoriji nije zvučao kao vrlo primjenjiva, a u praksi još manje. Ipak, iza nas je nekoliko godina tek sporadičnih sukoba u Ukrajini. Problem je pak u tome da bez mira to se može nazivati jedino "zamrznuti sukob", a takvi prije ili kasnije ponovno proključaju (u zadnje vrijeme imali smo više primjera, recimo rat u Gorskom Karabahu).
Putin se konkretno osvrnuo na ukrajinsku uporabu dronova. Riječ je o turskim dronovima koje je Ukrajina kupila, a ne tako davno pohvalili su se da su ih počeli upotrebljavati i u sukobu na istoku Ukrajine odnosno u Donbasu. Naravno, prisutnost ovih dronova - Bayraktar TB2 - izvor je poprilične zabrinutosti za Rusiju jer su vidjeli njihovu iznimnu učinkovitost na nekoliko ratišta (vjerojatno i izbliza) uključujući u Libiji i kasnije na Gorskom Karabahu za vrijeme sukoba između Azerbajdžana i Armenije.
Je li Putinova zabrinutost izražena njemačkoj kancelarki potaknula nekakvu lančanu reakciju, teško je reći, ali neposredno zatim stižu vrlo alarmantne informacije iz SAD-a. Naime, kako prenosi list Bloomberg, američki dužnosnici kontaktirali su svoje ...
