Oštar pad na Wall Streetu: Neke velike kompanije bilježe najveći pad vrijednosti još od "Crnog ponedjeljka" 1987. - što se dogodilo? I hoće li udarac u Europi biti još i gori?

Prije nekoliko dana pisali smo o velikom padu vrijednosti kriptovaluta (i potpunom raspadu jedne od "stabilnih" valuta, UST). Pritom smo konstatirali da se ovakve velike oscilacije generalno ne događaju na burzama dionica, no jučerašnji dan može poslužiti kao revizija te tvrdnje. Naime, američki Dow Jones (indeks 30 najvećih američkih kompanija) potonuo je jučer za čak 1164.52 bodova, odnosno 3.6%. To je najveći pad u zadnje dvije godine (od lipnja 2020. godine).

Drugi indeks koji se pomno prati je S&P 500 (predstavlja 500 najvećih kompanija), potonuo je za 4% tijekom jučerašnjeg dana. Treći ključni indeks, onaj koji se tiče primarno tehnoloških kompanija, Nasdaq Composite, jučer je pak imao još i najveći pad od ukupno 4.7%.

Ali tek pogledom na pojedinačne dionice možemo uočiti magnitudu jučerašnjeg "crnog dana" na burzi. Najteže su pogođeni američki lanci trgovina. Primjerice Target Corporation (8. najveći trgovački lanac u SAD-u) u jednom danu je pao za čak 25%, neposredno nakon što su objavili svoje kvartalne podatke (koji, očekivano, pokazuju znatno usporavanje prihoda). Za Target ovo je bio najgori jedinstveni dan još od tzv. "Crnog ponedjeljka" 1987. godine.

Vrlo loše su jučer prošli i drugi lanci kao što su Dollar Tree, Dollar General i Costco Wholesal - svi su zabilježili najveći pad u više godina. U slučaju Costco-a riječ je o padu kakav nije viđen još od 2003. godine.

Što se događa i koji su uzroci ove situacije? Imajući u vidu sve što se trenutačno (odjednom) događa u svijetu moglo bi se reći da su uzroci "uobičajeni" - strah da će globalna ekonomija upasti u recesiju, da rat u Ukrajini počinje uzrokovati sve veće ekonomske probleme na Zapadu, da je američka inflacija neobuzdana...

Uzmimo primjer koji se dogodio lancu Target, a uskoro bi se moglo precrtati na brojne druge velike kompanije. U njihovom slučaju veći od prosjeka pad vrijednosti dionice izazvan je objavom rezultata poslovanja u zadnjem tromjesečju. Čim je podatak o usporenom poslovanju postao javan nastala je panika i vlasnici njihovih dionica pokušali su ih se hitno riješiti. No, sudeći prema podacima nije da je Target nešto "zabrljao" što se tiče njihovog poslovanja već je ovdje riječ o direktnom udaru inflacije koja pogađa svaki aspekt njihovog financijskog izvještaja - od transporta, poremećaja u logističkom lancu do konačne slabe prodaje proizvoda na policama od strane kupaca.

Naime, inflacija već poprilično utječe i na navike kupaca koji su se "prebacili u inflacijski mod". Drugim riječima, više se ne kupuju skupi proizvodi, kupnja je manja, ograničena, sistematska. Kupuje se ciljano, ne toliko stihijski, a to se itekako osjeća u poslovanju kompanije kao što je Target (a sigurno i brojnih drugih koje možda još nisu objavile rezultate svojeg poslovanja). Nadalje, ako inflacija nastavi rasti ove brojke bit će još gore u idućem kvartalu i tako dobivamo začarani krug pada koji se okreće od same trgovine do burze i natrag.

Ovakva inflacija u SAD-u nije viđena već desetljećima (od 80-ih godina). Zadnji podaci, za mjesec travanj, samo donekle su smirili situaciju jer je inflacija malo pala u odnosu na ožujak, s 8.5% na 8.3%, ali pad nije registriran kad je riječ o cijeni proizvoda (naročito hrane). Imamo indekse koji to prate - CPI (consumer price index). Prema istom ukupna cijena dobara i usluga u SAD-u u travnju je porasla za 0.3%, što jest rast, ali usporeni u odnosu na mjesec ožujak kad je CPI indeks skočio za 1.2%. No, kategorija CPI-a koja se tiče samo hrane rasla je za 0.3% u ožujku te dodatnih 0.6% u travnju. Gledajući pak unatrag godinu dana cijena hrane u SAD-u porasla je za 9.4% što je najveći godišnji rast još od 1981. godine.

Očekivano, mnogi će s velikom neizvjesnošću čekati rezultate stope inflacije u SAD-u za aktualni mjesec. Jasno, inflacija nije nešto što se ne bi moglo obuzdati iako promjene u monetarnoj politici s tim ciljem obično imaju neke druge negativne posljedice. Predsjednik američke centralne banke (Federalnih rezervi), Jerome Powell, poručio je prekjučer kako će se FED boriti protiv inflacije te da je to neupitno, ističući pritom da je moguće očekivati da će ti potezi dovesti do određenog porasta nezaposlenosti.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.