Njegova svetost 14. Dalaj lama Tibeta obilježio je svoj 80. rođendan u SAD-u, u kalifornijskom gradu Anaheimu, gdje se održava Globalni summit suosjećanja. U poodmakloj dobi, ali i dalje vrlo živahan i pokretan, Dalaj lama ne dvoji o budućnosti tibetanskog budizma. Na pitanje američkih novinara da li će biti 15. Dalaj lame, trenutačni duhovni poglavar Tibetanaca odgovara da bez obzira da li će biti priznat ili neće, on će postojati.
U Dharamsali, sjevernoindijskoj rezidenciji Dalaj lame, tisuće Tibetanaca se okupilo oko gradskog budističkog hrama kako bi proslavili njegov rođendan, unatoč početku sezone monsuna. Na južnim obroncima Himalaje živi više od sto tisuća prognanih Tibetanaca koji su zajedno s Dalaj lamom pronašli ovaj novi dom nakon što je kineska komunistička vlast prognala tibetansku vlast 1959. Ovdje se sada nalazi duhovno središte tibetanskog budizma, što je zajednički naziv za budističku vjersku doktrinu karakterističnu za Tibet, Mongoliju, Tuvu, Butan i određene dijelove Himalaje, u Nepalu i Indiji. Ovom vidu budizma pripada između deset i dvadeset milijuna ljudi i smatra se jednim od najranijih denominacija ove vjere. Državna je religija Butana. Vjerski tekstovi pisani su tibetanskim jezikom, koji je i službeni vjerski jezik ove denominacije. Tibetanski je budizam naročito poznat po usmenom prijenosu znanja, analitičkoj i fiksacijskoj meditaciji, sljedbeništvu gurua, skepticizmu, ezoternim aktivnostima, te osobito razvijenom monaštvu.
Dalaj lama je danas jedan od rijetkih svjetskih vođa koji je razgovarao i s Mao Tse Tungom i Barackom Obamom. Susreo se s gotovo svim nobelovcima za mir od svog prognanstva. Tenzin Gyatso, što je pravo ime Dalaj lame, rođen je 6. srpnja 1935. u obitelji seljaka. Već sa dvije godine prepoznat je kao reinkarnacija Avalokiteshvare ili Chenrezinga, Bodhisattve milosrđa i sveca zaštitnika Tibeta, što je zapravo Dalaj lama. Bodhisattve su prosvijećena bića koja su odgodila svoju nirvanu kako bi služili čovječanstvu. Svoje obrazovanje je proveo u samostanu gdje je učio budističku filozofiju i druge duhovne i humanističke znanosti. Godine 1950. preuzeo je cjelokupnu političku funkciju u teška vremena. Kina je osvojila Tibet 1949./1950. Dalaj lama je tada otišao u Peking na razgovor s Maom, kao i s drugim kineskim vođama (među njima su bili Deng Xiaoping i Chou Enlai). Ali, 1959., nakon brutalnog odgovora na tibetanski nacionalni ustanak u Lhasi, Dalaj lama je prognan i od tada živi u Dharamsali.
Od tada, Dalaj lama vodi borbu za nezavisnost Tibeta, ali i za širenje općih poruka mira svijetu. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1989., te je često i rado viđeni gost diljem svijeta, ako ne kao državni, onda kao duhovni posjetitelj. Godine 1987. Dalaj lama je iznio plan za Tibet u pet točaka od kojega se ni d...
U Dharamsali, sjevernoindijskoj rezidenciji Dalaj lame, tisuće Tibetanaca se okupilo oko gradskog budističkog hrama kako bi proslavili njegov rođendan, unatoč početku sezone monsuna. Na južnim obroncima Himalaje živi više od sto tisuća prognanih Tibetanaca koji su zajedno s Dalaj lamom pronašli ovaj novi dom nakon što je kineska komunistička vlast prognala tibetansku vlast 1959. Ovdje se sada nalazi duhovno središte tibetanskog budizma, što je zajednički naziv za budističku vjersku doktrinu karakterističnu za Tibet, Mongoliju, Tuvu, Butan i određene dijelove Himalaje, u Nepalu i Indiji. Ovom vidu budizma pripada između deset i dvadeset milijuna ljudi i smatra se jednim od najranijih denominacija ove vjere. Državna je religija Butana. Vjerski tekstovi pisani su tibetanskim jezikom, koji je i službeni vjerski jezik ove denominacije. Tibetanski je budizam naročito poznat po usmenom prijenosu znanja, analitičkoj i fiksacijskoj meditaciji, sljedbeništvu gurua, skepticizmu, ezoternim aktivnostima, te osobito razvijenom monaštvu.
Dalaj lama je danas jedan od rijetkih svjetskih vođa koji je razgovarao i s Mao Tse Tungom i Barackom Obamom. Susreo se s gotovo svim nobelovcima za mir od svog prognanstva. Tenzin Gyatso, što je pravo ime Dalaj lame, rođen je 6. srpnja 1935. u obitelji seljaka. Već sa dvije godine prepoznat je kao reinkarnacija Avalokiteshvare ili Chenrezinga, Bodhisattve milosrđa i sveca zaštitnika Tibeta, što je zapravo Dalaj lama. Bodhisattve su prosvijećena bića koja su odgodila svoju nirvanu kako bi služili čovječanstvu. Svoje obrazovanje je proveo u samostanu gdje je učio budističku filozofiju i druge duhovne i humanističke znanosti. Godine 1950. preuzeo je cjelokupnu političku funkciju u teška vremena. Kina je osvojila Tibet 1949./1950. Dalaj lama je tada otišao u Peking na razgovor s Maom, kao i s drugim kineskim vođama (među njima su bili Deng Xiaoping i Chou Enlai). Ali, 1959., nakon brutalnog odgovora na tibetanski nacionalni ustanak u Lhasi, Dalaj lama je prognan i od tada živi u Dharamsali.
Od tada, Dalaj lama vodi borbu za nezavisnost Tibeta, ali i za širenje općih poruka mira svijetu. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1989., te je često i rado viđeni gost diljem svijeta, ako ne kao državni, onda kao duhovni posjetitelj. Godine 1987. Dalaj lama je iznio plan za Tibet u pet točaka od kojega se ni d...
