Knjiga Postanka prva je knjiga Starog zavjeta Biblije, u poglavlju 19, redak 24, navodi se: " Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru dažd sumpora i ognja od Gospoda, s neba". Prema tom citatu naziv je dobila operacija o kojoj ćemo danas govoriti. Sodoma i Gomora bili su dva biblijska grada nedaleko od Mrtvog mora koje je, prema Bibliji, Bog uništio ognjem jer su stanovnici istih bili grješnici. Za vrijeme Drugog svjetskog rata savezničke snage - britanske i američke - odredile su da će "nova Gomora", grad spaljen do temelja, biti sjeverni njemački grad Hamburg te je stoga operacija silovitog bombardiranja u zadnjem tjednu mjeseca srpnja 1943. dobila naziv "Operacija Gomora".
U rubrici "kalendar" pisali smo o brojnim njemačkim ratnim zločinima prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, no crna točka savezničke opravdane borbe protiv genocidnog nacističkog stroja svakako su bila nemilosrdna bombardiranja njemačkih gradova. Mišljenja po tom pitanju su i dan danas podijeljena. Neki smatraju da su bombardiranja, u kojima su živote izgubili na tisuće civila, opravdana - bilo kao "uzvraćanje udarca", bilo kao dio strateške eliminacije stvarnih i potencijalnih vojnih kapaciteta bombardiranih gradova.
Bilo je puno nemilosrdno bombardiranih gradova u Njemačkoj i povijest je nekako najviše zapamtila bombardiranje Dresdena (vidi: Savezničko bombardiranje Dresdena s više od 1,000 bombardera bio je jedan od najokrutnijih činova Drugog svjetskog rata - Zašto je ovaj povijesni grad, jedan od centara europske kulture, pretvoren u buktinju i sravnan sa zemljom?) dok su neki drugi, barem izvan njemačkog sjećanja, pali u zaborav, gradovi kao što je Pforzheim (vidi: Svi znaju za Dresden, ali dogodio se i Pforzheim, taj grad nije samo bombardiran, on je bombama u 22 minute izbrisan sa zemljovida).
Danas pak govorimo o Hamburgu koji je, ako se gleda ukupan broj ubijenih, priča na jednoj sasvim drugoj razini. U bombardiranju Dresdena ubijeno je oko 20,000 ljudi, a u Hamburgu gotovo tri puta toliko - u nekoliko dana bombardiranja nestalo je, prema novijim procjenama, oko 58,000 civila dok je 180,000 ranjeno, a grad je skoro cijeli uništen. Činjenica da se mnogi daleko više zgražaju nad bombardiranjem Dresdena (dok Hamburg pada u zaborav) donekle je opravdana time što je Dresden uvelike bombardiran iz osvete, pred kraj rata, u veljači 1945. kada je već mnogima bilo jasno da Hitler gubi rat. Hamburg je pak bombardiran u vrijeme kada je rat još mogao (eventualno) završiti "ovako i onako", u ljeto 1943. - iako je do tada SSSR već dobio glavnu bitku, onu za Staljingrad te je krenuo s odbacivanjem njemačkih snaga prema zapadu, a saveznici su već izbacili Nijemce iz cijele sjeverne Afrike. No, gotovo cijela kontinentalna Europa još je uvijek bila pod Hitlerom i njegovim saveznicima.
Za uspomenu na uništenje Hamburga djelomično možemo zahvaliti engleskom povjesničaru Keithu Loweu koji je 2007. objavio knjigu "Pakao: Vatreno uništenje Hamburga 1943." - u istoj Lowe ističe: "U Britaniji postoji tendencija da se ono što se događalo u Hamburgu i Dresdenu usporedi s bombardiranjem Londona i Coventrya. Ali Hamburg je na jednoj sasvim drugoj razini - prije se može usporediti s onim što se dogodilo u Nagasakiju".
Podsjetimo, Hamburg se nalazi na sjeveru Njemačke, na rijeci Labi, kojih 80-ak kilometara od Sjevernog mora. Danas je drugi najveći grad u Njemačkoj, nakon Berlina, i 7. grad po veličini u Europskoj uniji (ima oko 1,8 milijuna stanovnika). Kako danas tako i tada Hamburg je bio važna luka (danas je treća po veličini luka u Europi).
Jasno, za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je imao veliki strateški značaj. Bio je veliki industrijski centar, a u hamburškim brodogradilištima gradile su se njemačke podmornice i druga ratna oprema. Nadalje, tu su bile i važne naftne rafinerije. Sve to su bili i više nego legitimni vojni ciljevi za savezničke udare. No, ono što se dogodilo u nekoliko dana (naročito noći), od 24. do 29. srpnja 1943. nije bilo bombardiranje strateških ciljeva, bilo je to razbijanje i ubijanje jednog cijelog grada (za razliku od zadnjeg bombardiranja 3. kolovoza kada su se primarno ciljale naftne rafinerije). Savezničko bombardiranje (britanske zračne snage bombardirale su grad po noći, a američke za dana) stvorilo je jednu od najvećih vatrenih buktinja zabilježenih za vrijeme rata.
Hamburg nakon bombardiranja (Keystone/Getty Images)
Prije napada na grad, Hamburg je zadesilo neuobičajeno suho vrijeme, kiša dugo nije padala, cijeli grad bio je suh... suh i zapaljiv. Ti uvjeti doveli su do toga da se na mjestu intenzivnog bombardiranja stvarao vrtlog ekstremno vrućeg zraka koji je pak proizvodio vatreni tornado visok i po 460 metara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
