Opasna globalna ovisnost o srebrno-bijelom metalu: Litij je postao nezamjenjiv, o njemu ovisi transformacija svijeta, ali cijena mu vrtoglavo raste, jednostavno ga nema dovoljno, a i dio je "prljave priče" koju se uporno želi zataškati
Johan Arfwedson bio je švedski kemičar rođen krajem 18. stoljeća u bogatoj obitelji (otac mu je bio imućni trgovac te zatim vlasnik tvornice). Ta činjenica omogućila mu je kvalitetno školovanje, ali i druženje s utjecajnim ljudima iz tog vremena. Jedan od njih bio je istraživač i kemičar Jöns Jakob Berzelius koji je posjedovao svoj poprilično dobro opremljeni laboratorij. Dao je tada relativno mladom Arfwedsonu pristup svom laboratoriju u kojem će ovaj 1817., sa svoje 24 godine, otkriti novi kemijski element dok je analizirao minerale - litij.
I to poznanstvo u Stockholmu poprilično će definirati naš život danas jer litij postaje sve važniji i važniji. Arfwedson ga je otkrio, a njegov rad će nastaviti drugi, primjerice engleski kemičar William Thomas Brande koji je uskoro, 1821., pronašao i način kako izolirati litij kroz elektrolizu litijevog oksida. No, bit će potrebno više od stoljeća prije no što krene komercijalna proizvodnja litija, a taj - također povijesni trenutak - pokrenut je 1923. od strane njemačke tvornice Metallgesellschaft AG.
Ali što je zapravo litij? Koja su mu svojstva? I zašto je danas toliko važan?
Litij je najlakši od svih poznatih metala. Najmanje je reaktivan od svih alkalijskih metala (u prirodi se nalaze samo u spojevima - to su litij, natrij, kalij, rubidij, cezij i francij). U prijevodu to znači da je otporan na oksidaciju, odnosno "propadanje" u praktičnom smislu - oksidacija se događa u kontaktu s kisikom, a to može biti recimo hrđanje željeza, izgaranje ugljena... Uglavnom, što se atomi metala lakše oksidiraju (povezuju s kisikom), to je njihova reaktivnost veća. Dakle, litij je iznimno vrijedan zbog niske reaktivnosti.
Također je najtvrđi, ali ima i najviše talište što je isto jako važno.
Spomenimo još neke temeljne značajke litija...
Teže se reže od natrija. Na svježem presjeku je srebrnasto bijel i reflektivan. Sa suhim zrakom reagira vrlo sporo, te dugo ostaje čist. Na običnom zraku nakon nekog vremena presvuče se hidroksidom i karbonatom. Litij i njegovi spojevi plamen bojaju intenzivno crvenom bojom. Upola je manje gustoće od vode. Posjeduje najveći specifični toplinski kapacitet od svih elemenata...
Litij u uljuU prirodi je poprilično rijedak, ali ga nalazimo na više mjesta diljem svijeta u obliku silikata i fosfata. Najveća ležišta rude litija nalaze se u Čileu, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u. No, kako smo i rekli, litij ne možemo jednostavno "iskopati" kao neke druge metale. Dobivamo ga daljnjom obradom rude, a to nije baš jednostavan proces koji uključuje prevođenje rude u netopljivi karbonat, tretiranje kloridnom kiselinom...
Gdje se koristi litij? U mnogim stvarima, od soli u organskim sintezama. metalurgiji pa čak sve do medicinske uporabe (koristi se primjerice za tretiranje bipolarnog poremećaja). No, danas ćemo govoriti samo o jednoj, vjerojatno i najpoznatijoj uporabi - za baterije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
